Piše: Alexander Görlach, thebosniatimes.ba
Britanska postaja BBC je nedavno emitirala dokumentarni film o indijskom premijeru Narendri Modiju i okrenula pozornost javnosti na zemlju koja već godinama tetura u smjeru autokracije. Najveća demokracija na svijetu pokazuje iste slabosti prema upečatljivom populistu kao što se već vidjelo i u drugim velikim demokratskim zemljama: Brazilu, Filipinima ili Sjedinjenim Američkim Državama. U filmu se podsjeća na razdoblje pravog pogroma manjinskog muslimanskog stanovništva u godini 2002. dok je Modi još bio guverner provincije Gujarat.
Narendra Modi vjeruje kako ga je povijest odredila da svoju zemlju opet dovede do nekadašnje veličine, posve slično kao što misli i kineski vlastodržac Xi Jinping i ruski vladar Vladimir Putin. Za Modija ta vizija znači hinduističku Indiju gdje bi pripadnici drugih vjera bili tek građani drugog reda. Film ga prikazuje u tradicionalnom okruženju, uzdignutih i ritualno ukrašenih ruku dok glasno pjeva hinduističke molitve. Tako ne izgleda vođa neke svjetovne, demokratske pravne države.
Indija sve važnija
Ova reportaža za Narendru Modija dolazi u nezgodno vrijeme dok se prije svega Sjedinjene Države trenutno jako trude da osvoje naklonost Indije. U sukobu sa Xijevom totalitarističkom Kinom je u računici Washingtona odlučna brana upravo indijski potkontinent. Zajedno s Australijom i Japanom je ona već u četvorci gdje se prije svega radi o vojnoj suradnji. Općenito uzevši, pored atlantskog i pacifičkog, tu se razmišlja o stvaranju i indo-pacifičkog saveza, razmjerno nova ideja koja se pripisuje vladi američkog predsjednika Joea Bidena.
Za Indiju, koja će već za tri mjeseca nadmašiti i Kinu kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, ovo zanimanje znači i veliku dobit u naklonosti. No ova britanska reportaža – koja je u međuvremenu zabranjena u Indiji i koja je tek zbog toga pobudila zanimanje tamošnjih ljudi – bi mogla uvelike ugušiti ove simpatije. Nešto slično se dogodilo i s otkrićem koncentracijskih logora koje je Xi Jinping dao stvoriti u provinciji Xinjiang za etničku manjinu Ujgura i što je bio preokret u predodžbi svjetske javnosti o Kini pod Xijem. U Xinjiangu je najmanje milion ljudi bilo zatočeno i mučeno, ali iako u Indiji takvih logora nema, tamo je riječ o čak nekih 200 miliona ljudi kojima Modi jednostavno niječe pravo da žive u Indiji.
Naklonost prema Indiji možda sad naglo nestaje i zato što je Delhi ostavio na cjedilu i Amerikance i njihove partnere od kako je počela ruska invazija na Ukrajinu. Modi se nije nikad nedvosmisleno postavio protiv Moskve, nego prije svega – slično kao njegov vjekovni rival Xi – tu želi imati koristi od ruskog plina i nafte koje bi dobio po znatno nižim cijenama. Kad bi Indija barem u tome promijenila stav, to bi moglo na neko vrijeme odvratiti pozornost od otkrića novinara BBC-a.
Dvoličnost današnjih autokrata
Narendra Modi, slično kao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, pokušava svoju zemlju uzdići na položaj neovisne sile na međunarodnoj pozornici. Za Erdogana to znači održavati odnose i s Moskvom i s Kijevom i dapače: s jedne strane kupovati i oružje od Rusije, a s druge strane prodavati oružje Ukrajini. Već i ta igra Ankare zadaje glavobolju njezinim partnerima u NATO-u. Takva politika strateške dvosmislenosti, za razliku od prošlosti se čini tipičnom osobinom današnjih autoritarnih režima. Jer i Erdogan je, kao što već čini Modi u Indiji, potkopao temelje demokratije u svojoj zemlji, a pod svoju kontrolu doveo i medije i institucije civilnog društva.
Ako se vodi politika koja slijedi samo vlastite interese – kao što to čini Turska, onda se više nema niti moralnog autoriteta prosvjedovati protiv progona vjerskih manjina u Xinjiangu ili Indiji. Jer međunarodni savezi – to se vidi kod rata u Ukrajini jednako tako jasno kao i sve glasnije zveckanje oružjem Kine – će se ubuduće stvarati više na temelju zajedničkih vrijednosti, a manje u cilju maksimiranja vlastitih interesa.
A građani Indije će najkasnije na sljedećim izborima u proljeće 2024. morati odlučiti, hoće li dopustiti Narendri Modiju da dalje kroči putem nacionalizma što će tu zemlju udaljiti od njezinih demokratskih partnera, ili će zatražiti promjenu kursa.
(TBT, DW)
