Omdah nakon što je Predstavnički dom PS BiH sa 23 glasa za potvrdio imenovanje Borjane Krišto (HDZ BiH) za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, a novi koalicioni partneri najavili novu vlast do polovine januara iskrsnuo je problem kojim smo ponovo na pragu blokade vlasti. Naime, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je rekao da je imovina postala odjednom sporna te da imovina ne pripada Bosni i Hercegovini i da je Ustavni sud BiH donio odluku koja se neće sprovesti jer se Republika Srpska neće odreći svoje imovine.
DRŽAVA BEZ IMOVINE
“Ovo je pitanje hoće li ili neće biti Bosne i Hercegovine”, rekao je Dodik dodajući da Republika Srpska želi da gradi dejtonsku Bosnu i Hercegovinu, a ne neku imaginarnu BiH.
Ponovio je i da je Bosna i Hercegovina devastirana od strane međunarodne zajednice i da oko imovine neće biti saradnje ni sa kim i da BiH ne pripada imovina.
“Vidimo da govore o tome da je osnova za reakciju po tome što BiH nastavlja svoj karakter države u međunarodnom smislu. Da, to je tačno ali na međunarodnom planu”, rekao je Dodik, ističući da Republika Srpska neće prihvatiti odluke Ustavnog suda ni visokog predstavnika koje zadiru u imovinu.
Time je poslao jasnu poruku i strankama osmorke (SDP BiH, NIP, Naša stranka, NES, Za nove generacije, PDA, BHI Fuad Kasumović, Stranka za BiH) ističući da ukoliko se nastavi pritisak na RS oko imovine NSRS će donijeti odluku koja se mnogima neće svidjeti.
Na novogodišnjem prijemu Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić se osvrnuo i na ono što Milorad Dodik radi u posljednje vrijeme.
“U posljednje vrijeme ono što predsjednik SNSD Milorad Dodik radi i priča odudara od tog sporazuma. I nama ne pada na pamet da pravimo bilo kakve kompromise. I ustupke kada je u pitanju država BiH. O imovini BiH, o imovini države moraju odlučivati institucije države BiH”, istakao je Nikšić.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da stranke osmorke trebaju uvjetovati proceduru izbora Vijeća ministara BiH odustajanjem od usvajanja antiustavnog zakona o nepokretnoj imovini u Narodnoj skupštini RS.
SDA je pozvala visokog predstavnika da iskoristi svoje ovlasti i stavi van snage neustavni Zakon, te da konačno sankcionira odgovorne za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Usvajanje Zakona o nepokretnoj imovini nastavak je bezizglednog pokušaja Narodne skupštine RS-a da ugrozi ustavnopravni poredak i suverenitet Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Stranke demokratske akcije, nakon što je NSRS večeras usvojila Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
U saopćenju SDA ističe da pitanje državne imovine ne mogu regulisati entiteti već isključivo Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i da tu činjenicu, koju potvrđuje niz presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, neće promijeniti uporni pokušaji vlasti entiteta RS da prisvoje državnu imovinu.
Sličnu političku situaciju imali smo februara 2020. godine kada je oboren dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske na Ustavnom sudu BiH. Tad su politički predstavnici iz RS-a u institucijama Bosne i Hercegovine obustavili rad u odlučivanju na državnoj razini čime je zapravo nastupal opća blokada rada vlade i državnih institucija. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je iskoristio ovaj momentum pa će postupiti na isti način opravdavajući svoj postupak ignoriranja rješanja Izbornog zakona. A onda će jula 2021. godine tadašnji visoki predstvanik za BiH Valentin Inzko nametnuo je dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida. Dodik je opet kao imnogo puta ranije zaprijetio odcjepljenjem RS-a. To se smatralo tačkom ključanja političke krize u BiH koja je prijetila eskaliranjem do izbijanja oružanog sukoba.
BITKA ZA GRUNT
Najvjerovatnije je sve to doprinjelo smjenomna čelu OHR-a kad će dužnost preuzeti njemački političar Cristian Schmidt. Pošto se smjena desila u osvit ruske invazije na Ukrajinu reakcije od strane sprsko-ruskog bloka bile su arogantne i vrlo prijetećepo stabilnost regiona. Možda je samo neuspjeh ruskog blitzkriega za osvajanje Kijeva spasio Bosnu i Hercegovinu da bude uvučena u nove ratne sukobe. U međuvremenu je međunarodna zajednica pod američkim vodstvom pokušala organizirati pregovore o izmjena Izbornog zakona koji su propali. U takvoj atmosferi su zakazani opći izbori. Noć kada su saopoćavani izborni rezultati Schmidt je iskoristio priliku da nametne neke odluke o izmjenama izbornog zakona, čime je po mnogima učinio ustupak Hrvatima,odnosno Draganu Čoviću. Tako se spekuliralo da je to strategija međuanrodne zajednice da nakon što je Inzko svojim nametnutim zakonom o zabrani negiranja genocida učinio ustupak Bošnjacima, Schmidt svojom odlukom učinio ustupak Hrvatima, preostalo je da se učini ustupak Srbima na zakonu o državnoj svojini. Stoga je to vrlo napovoljan trenutak za Osmorku koja je ušla u koaliciju sa SNSD-om na državnoj razini. Zato su Komšić i Izetbegović tako rezolutni u osudi Dodikovih stavova glede državne svojine.
Međutim, ovaj problem se vuče dugi niz godina i na njega su bošnjački političari gledali različito. Najradikalniji zagovornik rješavanja pitanja državne svojine bio je Haris Silajdžić. To je bio jedan od ključnih sporova između njega i Dodika. Kao što je Bakir Izetbegović svoju strategiju dolaska na lidersku poziciju kod Bošnjaka gradio na Silajdžićevom tersluku, aroganciji i „kratkom fitilju“ zbog čega su on i Dodiko bili kao „dva jarca na brvnu“, te da je on taj koji će svojim strpljivim pregovaranjem uspjeti privoliti Dodika da bude kooperativan, tako je minimizirao problem državne svojine. Čak je u svojim javnim nastupima minimizirao i njenu materijalnu vrijednot tvrdeći da se radi o „nekih 4 milijarde KM“ ukupne vrijednosti. Dočim je Silajdžić, pozivajući se na ekonomske i pravne stručnjake, tvrdio da se radi o 50 milijardi KM. Silajdžić je i kad se povukao sa svih političkih funkcija lamentiraona problemu rješavanja državne svojine optužujući čak međunaordne predstavnike da je tajno dijele.
Tako da se čini da ulazimo u završnu bitku za državni grunt. Moguće da to bude i posljednja bitka za državu Bosnu i Hercegovinu.
(TBT, Tim za analitiku)
