Piše: Mohammad Salami, thebosniatimes.ba
Rivalske države Iran i Saudijska Arabija imale su uspone i padove u svojim odnosima tokom 43 godine od iranske revolucije. Godine 2016. prekinuli su diplomatske odnose nakon što su demonstranti napali saudijsku ambasadu u Iranu, usred bilateralnog spora oko pogubljenja saudijskog šiitskog sveštenika Nimra al-Nimra.
Od tada su dvije zemlje održale pet rundi razgovora, s pozitivnim rezultatima – ali nakon što su u Iranu izbili protesti zbog smrti mlade žene koju je u septembru uhapsila policija za moral, proces je prekinut. Odnosi između Irana i Saudijske Arabije su sada na niskoj tački, a neki spekuliraju da bi pregovori mogli propasti.
Pored tekućih protesta, Teheran je bio upleten u medijski rat. Saudijska Arabija je pokrenula masivnu propagandnu kampanju protiv Irana preko svojih medija na perzijskom jeziku, naljutivši iranske vlasti, koje su optužile Saudijce da pokušavaju provocirati iransku omladinu. “Ko ima palatu od stakla ne bi trebao bacati kamenje na tuđe prozore”, upozorio je brigadni general Alireza Tangsiri, komandant mornarice Korpusa garde Islamske revolucije.
Ovaj razvoj događaja uklonio je iz dnevnog reda iransko-saudijski dijalog u Teheranu. A kakva je procjena Rijada gleda toga?
Iako je Saudijska Arabija putem medija indirektno potpirivala političku nestabilnost u Iranu, Rijad i njegovi susjedi iz Zaljeva do sada su odbijali izraziti bilo kakav službeni stav o protestima, očito se opredijeleći za politiku “sačekti i vidjeti”.
Jemenski rat
Stav Saudijske Arabije u pogledu potencijalnog detanta s Iranom, pod pretpostavkom njegove stabilizacije, može se razmotriti na osnovu na tri faktora: rat u Jemenu, ulogu američke administracije u posredovanju i tekuću težnju za normalizacijom Izraela.
Jemen je najhitnije pitanje s kojim se suočava Saudijska Arabija, a Iran imavelik utjecaj na tamošnje pobunjenike Hute. Saudijska Arabija i njen narod umorni su od rata i traže dostojanstveno povlačenje. U tom pogledu nemaju drugog izbora osim nastavka pregovora s Iranom, posebno nakon što je šestomjesečno primirje s Hutima isteklo u oktobru.
Huti imaju vojnu prednost u Jemenu jer kontroliraju sjever zemlje. Poslali su ambasadore u Iran i Siriju, a imaju diplomatske predstavnike u Iraku, Libanu i Omanu. Oni su mobilizacijom masa izvršili pritisak na jemensko državno rukovodstvo, a u oktobru su gađali teretni brod u pokušaju da poremete vladin izvoz nafte – važan izvor prihoda.
Nekoliko dana nakon što je sporazum o primirju istekao, Huti su zaprijetili da će napasti UAE i Saudijsku Arabiju, što bi moglo dovesti do neizvjesnosti za strane investitore. Rijad sigurno shvaća da bi se bombardiranje naftnih postrojenja iz 2019. moglo ponoviti, zbog čega je veća vjerovatnoća da će Saudijska Arabija riskirati pregovore s Iranom.
SAD i Izrael
Drugi faktor je spremnost američke administracije da pregovara sa Iranom. Dok je Washington rekao da su nuklearni pregovori s Iranom zaustavljeni zbog tekućih protesta, SAD imaju jasnu motivaciju da žele rješavanje nuklearnog pitanja i pozdravile su mogućnost zbližavanja Saudijske Arabije i Irana.
Američki predsjednik Joe Biden postepeno pomjera fokus Washingtona na Bliski istok radi obuzdavanja Kine, a i zbog potrebe za regionalnom stabilnošću kako bi države regiona izgradile čvrste saveze i osigurale vlastitu sigurnost. Biden je ohrabrio Irak da posreduje u pregovorima između Saudijske Arabije i Irana. Kao što je njegov prethodnik Barack Obama rekao 2016. godine, haos na Bliskom istoku neće prestati sve dok Saudijska Arabija i Iran ne pronađu način da “dijele susjedstvo”.
Treći faktor je Izrael. Čak i prije nego što je Abrahamov sporazum formalizirao proces normalizacije između Izraela i drugih zaljevskih država, Saudijska Arabija i Izrael dugo su sarađivali iza zatvorenih vrata. Izrael takođe koristi zračni prostor Saudijske Arabije.
U potencijalnim budućim pregovorima između Saudijske Arabije i Izraela, Rijad bi mogao iskoristiti obnavljanje odnosa s Teheranom kao polugu pritiska na Tel Aviv, omogućavajući kraljevini da ima jaču poziciju. Ovo bi moglo dovesti do značajnih ustupaka za Rijad, posebno u odnosu na njegov izrečeni cilj rješavanja palestinskog pitanja prije normalizacije s Izraelom.
Odnosi između Saudijske Arabije i Irana su za sada značajno zategnuti, a nije jasno kada bi mogla doći do šeste runde pregovora. Ipak, obje zemlje su svjesne da regionalne probleme ne mogu riješiti bez saradnje.
Šta nas čeka?
Prošle sedmice, iranski ministar vanjskih poslova susreo se sa svojim saudijskim kolegom na marginama samita u Jordanu fokusiranog na Irak, nakon čega je iranski ministar vanjskih poslova tvitovao na arapskom: “Prisustvovao sam konferenciji Bagdad-2 u Jordanu kako bih ponovo potvrdio našu podršku Iraku. Na marginama sastanka imao sam priliku sresti i sa nekim svojim kolegama, uključujući ministre vanjskih poslova Omana, Katara, Iraka, Kuvajta i Saudijske Arabije. Saudijski ministar me uvjerio u spremnost svoje zemlje da nastavi dijalog sa Iranom. ”
Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian nije iznio više detalja, a Saudijci nisu odmah dali odgovor na tvit, objavljen prošle srijede.
Prije tri mjeseca, na vrhuncu protesta u Iranu, saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan al-Saud rekao je za France 24: “Svakako imamo namjeru da izgradimo pozitivan odnos sa našim susjedima u Iranu.” A ranije ovog mjeseca, Amirabdollahian je rekao da je Teheran spreman održati zajednički sastanak ministara vanjskih poslova i odbrane iz zaljevskih država i drugih susjednih zemalja.
Ipak, dok je irački ministar vanjskih poslova u novembru rekao da se čini da su Iran i Saudijska Arabija krenuli “diplomatskim putem”, put koji slijedi ostaje nejasan.
(TBT, MEE)
