Natpisi na tamno sivoj granitnoj ploči postali su temelj za dešifriranje staroegipatskih hijeroglifa nakon što su ga snage Britanskog carstva uzele iz Egipta 1801. Riječ je o jednom od najvažnijih povijesnih artefakata. Sada, dok najveći britanski muzej obilježava 200 godina od dešifriranja hijeroglifa, tisuće Egipćana zahtijevaju da se kamen iz Rosette vrati, prenosi AP.
“Izložba kamena u Britanskom muzeju simbol je zapadnjačkog kulturnog nasilja nad Egiptom”, rekla je Monica Hanna, dekanica Arapske akademije za znanost i organizatorica jedne od dvije peticije koje pozivaju na povratak kamena.
Uzimanje kamena iz Rosette bilo je vezano za carske bitke između Britanije i Francuske. Nakon što je Napoleon vojno okupirao Egipat, francuski arheolozi su otkrili kamen 1799. godine u sjevernom gradu Rašidu, poznatom kod Francuza kao Rosetta. Kada su britanske snage porazile Francuze u Egiptu, kamen i preko desetak drugih antikviteta predani su Britancima pod sporazumom o predaji iz 1801. između generala dviju strana. Od tada se kamen nalazi u Britanskom muzeju.
U Haninoj peticiji, sa 4200 potpisa, piše da je kamen zaplijenjen nezakonito i da predstavlja “ratni plijen”. Ta tvrdnja se ponavlja u skoro identičnoj peticiji Zahija Hawassa, bivšeg egipatskog ministra za antikvitete, koja ima više od 100 000 potpisa. Hawass tvrdi da Egipat nije imao pravo glasa u sporazumu iz 1801. godine. Britanski muzej to opovrgava. U saopćenju, Muzej je naveo da sporazum iz 1801. uključuje potpis predstavnika Egipta. Taj, navodni, egipatski predstavnik bio je osmanski admiral koji se borio zajedno sa Britancima protiv Francuza. Osmanski sultan u Istanbulu je nominalno bio vladar Egipta u vrijeme Napoleonove invazije. Britanski muzej je također sada rekao da egipatska vlada nije podnijela zahtjev za njegov povrat i da postoji 21 od 28 poznatih kopija ugraviranog dekreta još uvijek u Egiptu.
Izvorni kamen ima nenadmašan značaj za egiptologiju. Isklesana u 2. stoljeću prije Krista, ploča sadrži tri verzije dekreta koji se odnosi na nagodbu između tada vladajućih Ptolemejevaca i sekte egipatskih svećenika. Prvi su klasični hijeroglifi, sljedeći je pojednostavljeno hijeroglifsko pismo poznato kao demotičko, a treće je na starogrčkom. Uz pomoć ploče, akademici su uspjeli dešifrirati hijeroglifske simbole, a francuski egiptolog Jean-Francois Champollion naposljetku je dešifrirao pismo i jezik 1822. godine.
Kamen je samo jedan od oko 100 000 egipatskih i sudanskih relikvija odnesenih u Britanski muzej. Mnogi od njih odneseni su tokom vremena kada je Britanija kolonizirala dvije zemlje od 1883. do 1953. godine. Sve više muzeja i kolekcionara vraća artefakte u zemlju njihova podrijetla. Ponekad to naređuje sud, dok su neki slučajevi dobrovoljni i predstavljeni kao čin kajanja za povijesne nepravde. Metropolitan muzej u New Yorku vratio je 16 antikviteta Egiptu u rujnu nakon što je istraga u Sjedinjenim Državama zaključila da su ilegalno trgovani. U ponedjeljak je londonski muzej Horniman nigerijskoj vladi vratio više od 72 predmeta, uključujući 12 beninskih brončanih komada koji su opljačkani 1897. godine.
Nicholas Donnell, američki pravnik specijaliziran za slučajeve koji se tiču umjetnosti i artefakata, rekao je da ne postoji međunarodni pravni okvir za takve sporove. “S obzirom na ugovor i vremenski okvir, kamen iz Rosette bio bi teška pravna bitka”, rekao je Donnell. Britanski muzej priznao je da mu je iz raznih zemalja upućeno nekoliko zahtjeva za repatrijaciju artefakata.
Zapadni muzeji već dugo pokušavaju opravdati svoje posjede blaga svjetske baštine tvrdnjama o dobrom održavanju i o tome kako su tako dostupni najvećem broju posjetitelja. No, za Hannu je pravo Egipćana na pristup vlastitoj povijesti prioritet. “Koliko Egipćana može putovati u London ili New York?”, upitala je.
Usred previranja nakon pobune 2011. kojom je svrgnut bivši vođa Hosni Mubarak, Egipat je doživio porast krijumčarenja artefakata, što je zemlju između 2011. i 2013. koštalo procijenjenih 3 milijarde dolara štete, prema američkoj Koaliciji za antikvitete. Ipak, vlada predsjednika Abdela Fattaha el-Sissija od tada je mnogo uložila u vraćanje antikviteta. Egipat je uspješno povratio tisuće međunarodno prokrijumčarenih artefakata i planira otvoriti novi i suvremeni muzej u kojem se mogu smjestiti deseci tisuća predmeta. Mnoštvo drevnih spomenika u Egiptu, od piramida u Gizi do visokih kipova Abu Simbela u blizini granice sa Sudanom, magnet su za turiste, a ta industrija je 2021. privukla čak 13 milijardi dolara.
Egipatske vlasti nisu odgovorile na zahtjev za komentar u vezi s politikom Egipta prema kamenu iz Rosette ili drugim egipatskim artefaktima izloženim u inozemstvu. Hawass i Hanna rekli su da ne polažu nade u vladu. “Kamen iz Rosette je simbol egipatskog identiteta”, rekao je Hawass i gorljivo najavio: “Iskoristit ću medije i intelektualce da kažem britanskom muzeju da nemaju to pravo”.
(TBT, Mediji)
