TEME
Kiribati
podstiče svoje stanovništvo da se odseli u inostranstvo. Država je za utočište
kupila oko 2.400 hektara u Fidžiju, ostrvskoj zemlji udaljenoj više od 1.600
kilometara. Zahvaljujući većoj nadmorskoj visini i čvršćoj obali Fidži je
otporniji na porast nivoa mora
Piše:
Mike Ives, thebosniatimes.ba
Prošle
zime plimni talas preplavio je nisku okeansku obalu zabačene Republike
Kiribati. Razbio je prozore i vrata bolnice “Betio” i razbacao pijesak
i krš po porodiljskom odjeljenju.
Tridesetsedmogodišnji
Bero Hosea, domar, pomogao je da se preplašene žene prenesu u obližnju školu.
“Ako sa sljedećim dođu oluja i jači vjetar, gotovi smo”, rekao je.
“Pokriće čitavo ostrvo.”
Naučnici
već godinama predviđaju da će u nastupajućim decenijama veći dio Kiribatija
postati nepogodan za život zbog nevolja sa sredinom povezanih s klimatskim promjenama.
Sve to vrijeme niko nije obraćao previše pažnje na to. No, dok naučnici oklijevaju
da porast nivoa mora pripišu nekom određenom vremenu ili plimnom događaju, onaj
plimni talas, prozvan “kralj plime”, bio je stravično upozorenje.
“Prenerazio
nas je”, kaže Tijan Rube, sveštenica Crkve jedinstva u Kiribatiju.
“Shvatili smo da su klimatske promjene možda ipak stvarnost.
“Veći
dio Kiribatija, grupe od trideset tri koralna atola i grebena, nije viši od dva
metra iznad mora. Posljednji klimatski modeli predviđaju da će se do 2100. nivo
svjetskih okeana podići za gotovo toliko. Polovinu Bikenibeua, sela sa 6.500
stanovnika, do 2050. možda će poplaviti porast nivoa mora i oluje, piše u
studiji Svjetske banke.
Studija
iznosi budućnost Kiribatija u apokaliptičkim pojedinostima. Voda će odnijeti
puteve na nasipima i ugroziće privredu, oštećeni koralni sprudovi omogućit će
jačim talasima da tuku obalu, pojačaju eroziju i poremete snabdijevanje hranom
koje se u velikoj mjeri oslanja na ribu. Više temperature i obilnije kiše pogodovat
će širenju bolesti kao što je denga groznica. Čak i prije toga, kažu
stručnjaci, porast nivoa mora pogoršat će eroziju, izazvat će smanjivanje
podzemnih voda i povećat će izlivanje slane vode u zalihe vode za piće.
Kao
odgovor, Kiribati podstiče svoje stanovništvo da se odseli u inostranstvo.
Država je za utočište kupila oko 2.400 hektara u Fidžiju, ostrvskoj zemlji
udaljenoj više od 1.600 kilometara. Zahvaljujući većoj nadmorskoj visini i
čvršćoj obali Fidži je otporniji na porast nivoa mora. No, preseliti cijelu
zemlju nije lako, a možda je i nemoguće. Osim toga, mnogi žitelji Kiribatija i
dalje ne vjeruju u neophodnost priprema za nešto što će se možda dogoditi tek
za nekoliko decenija.
Predsjednik
republike Anote Tong postao je zvijezda klimatskih promjena, ali protivnici ga
optužuju da zanemaruje druge nevolje kao što su visoke stope nezaposlenosti i
smrti novorođenčadi. Ismijavaju kupovinu zemlje u Fidžiju za trideset sedam
miliona dolara kao rasipništvo, odbacuju njegovu ideju “dostojanstvene
migracije” kao protivrječnu i nazivaju njegove govore o porastu nivoa mora
širenjem panike i uvredom božanskoj volji.
Na
izborima u martu opozicija je porazila predsjednikovu stranku. Novoizabrani
predsjednik Taneti Mamau kaže da će izmijeniti spisak prioriteta.
“Većina
naših sredstava sada je usmjerena na razvoj povezan s klimatskim promjenama,
ali postoje i veće nevolje kao što su naseljenost, zdravstveno stanje
stanovništva, obrazovanje”, izjavio je.
Ugroženost
obale sve je očiglednija stanovnicima Buarikija, priobalnog sela s kućama
pokrivenim slamom i visokim kokosovim palmama na ostrvu Sjeverna Tarava. Neki
žitelji kažu da su se pomirili sa selidbom.
“Naša
vlada već je osigurala mjesto na Fidžiju za narod Kiribatija, pa će, ako bude
još plimnih talasa, odvesti ljude da žive tamo”, govori
dvadesetdevetogodišnji Kurabi Ngavea.
“Ostali
ne vide potrebu za preseljenjem”, kaže prečasna Rube. “Ne vjerujemo
da bi nam Bog dao ovu zemlju i zatim nam je oduzeo.”
(The
Bosnia Times, The New York Times)
