ANALITIKA
“Poziv na obranu Erdogana nije bio poziv na obranu
demokratije, to je bio poziv da se on politički podrži iz religijske obaveze.
Ta je mobilizacija na ulice izvela islamiste i džihadiste, koji i dalje ostaju
na ulicama, još se nisu vratili svojim kućama”, naveo je Cagaptay
FOTO: (Gettyimages)
Kako kažu, posljedice neuspjelog državnog udara bi mogle da
budu dugoročne za tursku vanjsku politiku i region, ali ne isključuju ni
mogućnost građanskih nereda u toj zemlji.
Direktor Istraživačkog programa za Tursku na vašingtonskom
Institutu za bliskoistočnu politiku Soner Cagaptay upozorio je na, kako je
naveo, ekstremno zabrinjavajuću mogućnost da propali udar u Turskoj preraste u
građanske nerede u zemlji.
Cagaptay je u opširnom intervjuu američkom portalu
“thecipherbrief.com ” ukazao da je ovaj puč potpuno drugačiji od
svega do sada viđenog u turskoj vojsci, da je vojska ovog puta bila podijeljena
i da u njemu nisu učestvovali najviši vojni ešaloni.
“Druga neobičnost leži u tome da turska vojka u prošlim
vojnim udarima nikada nije pucala na svoj narod. To se prije nekoliko dana
dogodilo, a to će imati dugoročni negativan uticaj po njihov položaj u
društvu”, naveo je Cagaptay.
Ističe da je teško sa sigurnošću reći ko se krije iza udara,
ali da je svakako riječ o grupi ljudi unutar vojske koja, prema njegovim
riječima, i nije baš tako mala.
Cagaptay smatra da, nakon optužbi da Gulen stoji iza ovog
puča, postoji velika šansa da tursko-američka vojna saradnja zbog toga dođe u
opasnost, uključujući američki pristup vazdušnoj bazi Indžirlik i drugim bazama
na jugu Turske.
Za Čagaptaja je ono što se događa nakon propalog puča u
Turskoj “jako zabrinjavajuće” jer, kako kaže, snage koje je Erdogan
izveo na ulice da spriječe puč nisu snage liberalizma i demokratije, to nisu
čak ni uobičajeni konzervativne pristaše vladajućeg AKP-a. Čini se, kaže, da su
to islamisti, čak i džihadisti, i oni su okupirali ulice.
Erdoganov poziv građanima da izađu na ulice i odbrane
demokratiju bila je, prema njegovim riječima, religijska mobilizacija kakva
nije viđena u Turskoj od kraja Osmanskog carstva – već 100 godina.
“Poziv na obranu Erdogana nije bio poziv na obranu
demokratije, to je bio poziv da se on politički podrži iz religijske obaveze.
Ta je mobilizacija na ulice izvela islamiste i džihadiste, koji i dalje ostaju
na ulicama, još se nisu vratili svojim kućama”, naveo je Cagaptay i
istakao da se u turskoj iz dana u dan nastavljaju okupljanja i upućuju se
brojni pozivi na molitvu, čime se odbrana Erdogana pretvorila u
političko-religijsku obavezu.
Za njega je to, kaže, najdramatičniji aspekt propalog puča,
to je ozbiljnije čak i od samog puča – stvoren je religijsko-politički pokret
na ulicama.
“Taj pokret dobija na snazi jer ga Erdogan hrani.
Pitanje je što slijedi… Erdogan bi mogao iskoristiti taj pokret da ukloni
zadnje elemente otpora u zemlji, ili bi mogao pokrenuti vanredne izbore, na
kojima bi AKP dobija potpunu većinu, koja bi pak stranci omogućila da mijenja
ustav te da Erdoganu kao predsjedniku da sva izvršna ovlaštenja koja on
priželjkuje.
Ako se to dogodi, i Erdogan postane šef države, vlade i
AKP-a, onda će postati najmoćniji čovjek u Turskoj od uvođenja višestranačke
demokracije 1950. naveo je Čagataj ne isključujući mogućnost da se u Turskoj
napravi nešto sto do sada nije zabilježeno cijelo jedno stoljeće – pretvoriti
religijski anti-puč koji i dalje traje na ulicama u islamističku
kontrarevoluciju.
Upitan šta to znači za one koji nisu islamisti, Čagataj
kaže:
“Svi oni koji nisu islamisti ili džihadisti su
zabrinuti i ne izlaze iz domova. Šokirani su razvojem događaja. Trebat će
vremena prije nego što opozicija organizuje svoje redove i izađe na ulice. Kad
se to dogodi, čekaju nas novi nemiri. Već su zabilježeni slučajevi
zlostavljanja građana koji ne podržavaju Erdogana od islamista”.
Predsjednik Centra za ekonomske i vanjskopolitičke studije u
Istanbulu Sinan Ugen kaže da neuspješni puč može imati iste posljedice kao i
uspješni.
Značajne turbulencije, kaže, očekuju se u odnosima Turske sa
SAD tim prije što su turske vlasti pokušaj puča povezale sa Fetulahom Gulenom,
imamom koji od 1999, ali ima značajne pratioce u Turskoj. Gulen je prethodno
optužen za stvaranje “paralelnih državnih struktura”, prvenstveno u
policiji, sudstvu i vojsci
Podsjeća da su nedavno turske vlasti proglasile Gulenov
pokret terorističkom organizacijom – etiketa koja je dobili novo značenje nakon
neuspjelog udara.
Međutim, uprkos rastućim dokazima koji se tiču Gulena i
njegovih pratilaca, utisak je u Ankari da je SAD do sada odbijao obuzdati
aktivnosti njegove mreže, koja uključuje mnogobrojne škole i organizacije
civilnog društva, naveo je Ugen u autorskom tekstu za portal Al Jaazera
Balkans.
Pokušaj udara, istakao je, donio je tako novu hitnost i
potrebu da dvije članice NATO-a riješe ovaj važan spor. Neuspjeh da se nađe
zajednički stav nakon ovih promijenjenih okolnosti oslabit će napredak u
saradnji na mnogim nivoima.
Za Tursku je, smatra Ugen, najveća nagrada bi bila
posvećenost EU da ukine restrikcije viznog režima za turske građane koji putuju
u zemlje šengenske zone, što je trebalo stupiti na snagu u junu. Umjesto toga,
liberalizacija viznog režima odgođena je za oktobar, zbog čega je Turska odbila
ispuniti nekoliko preostalih uslova.
U srži ovog diplomatskog zastoja je zahtjev EU-a da Turska
izmjeni svoje antiterorističke zakone i osigura da oni budu bliži standardima
Evropskog suda za ljudska prava. Cilj je da se primjena zakona ograniči na prave
terorističke slučajeve i spriječi da se oni koriste kao alat za ograničavanje
slobode izražavanja.
Međutim, navodi Ugen, u atmosferi nakon udara to će smanjiti
volju vlasti da izmjeni svoj antiteroristički okvir.
Kao rezultat toga, moguća je diplomatska kriza do oktobra, s
Turskom koja će tvrditi da EU nije poštovala svoje obaveze. Cijeli izbjeglički
paket, prema kojem bi Turska nastavila da bude domaćin više od 2,8 miliona
sirijskih izbjeglica, mogao bi biti ugrožen, a posljedica bi bila da se nastavi
priliv tražioca azila.
Kao posljednje, Ugen navodi i da će neuspješni udari imati
posljedice na Turski doprinos regionalnoj sigurnosti.
Turska vojska će sada, prema njegovim riječima, proći kroz
bolni proces čišćenja Gulenovih elemenata i kohezija vojske će biti neizbježno
ugrožena u vremenu kada njene oružane snage igraju ključnu ulogu u naporima
borbe protiv kurdskih separatista i terorizma ISIL-a te u jačanju graničnih
kontrola, što je pomoglo da se spriječi ulazak stranih boraca na teritorije u
Siriji koje kontrolira ID.
(The Bosnia Times)