Adis Ahmetović, kao zastupnik SPD-a u Bundestagu, bljesnuo ja kao nova politička zvijezda na bosanskom nebu. Njegov uspjeh je višestrano značaj za bosanske muslimane koje je agresija na Bosnu i Herecgovinu populacijski desetkovala. On je postao simbol vitalnosti nacije čija jedna polovina živi u dijapsori. S druge strane on je primjer da bosanski musliman može ostvariti svoju političku karijeru u zapadnim liberalnim društvima.
OD ŠAĆIRBEGOVIĆA DO AHMETOVIĆA
Ratni vođa bosankih muslimana Alija Izetbegović je nekad prijetio Evropljanima zbog njihovog ignorantskog odnosa prema agresiji na Bosnu i Hercegovinu da će bosanski muslimani iz očaja postati nacija osvetnika ukoliko dozvole da im agrresor uništi državu. Takva prijetnja nije bila bez osnova i vjerovatno je Izetebegović imao u vidu Palestince koji su bili krenuli takvim putem nakon okupacije njihove države od strane Izraela.
„Jedna lasta ne čini proljeće“, niti bi sam Ahmetović kao iznimka mogao predstavljati novu nadu mladih bosanskih muslimana u dijaspori. Njegova kolegica Jasmina Hotstert ga samo dopunjava. Dok je jedno tuce njenih zemljakinja, intelektualki i političarki ostvarilo briljantne karijere na Zapadu. Nerminka Heljić i Alma Zadić su postale njihove frontmenke i perjanice.
To je dokaz o transformaciji bosanske dijapsore od Muhameda Šaćirbegovića do Adisa Ahmetovića. Ova potpuno nava generacije Bosanca nije iznikla pod „krovnim“ nacionalnim i vjerskim institucijama. Tamo se gnjezde i kote kohorte vrlo ostrašćenih botova koji siju mržnju prema drugim religijskim skupinama, a posebno prema oponentima bošnjakog režima.
Tako je Adis Ahemtović na najbolji mogući način demantirao Izetbegovića i krenuo drugim putem da se političi i demokratskim sredstvima bori za svoju domovinu i naciju. On je tako kao izvjestilac njemačkog parlamenta za Zapadni Balkan uspio izlobirati Bundestag da usvaji posebnu rezoluciju o BiH, kojom je osuđeno secesionističko ponašanje Dragana Čovića i Milorada Dodika.
Rezolucija Bundestaga se izjašnjava protiv otcjepljenja Republike Srpske koje traže srpski nacionalisti i ne želi dozvoliti formiranje „trećeg entiteta” kojeg zahtijevaju hrvatski nacionalisti.
NA KRILIMA DIJASPORE
Ova rezolucija je donesena nakon napada Rusije na Ukrajinu kada se u Berlinu konačno shvatilo da je propala višedesetljetna politika stalnih kompromisa sa žestokim nacionalistima posebno na srpskoj i hrvatskoj strani. Ova slabost EU-a, a također i Njemačke, u konačnici je otvorila vrata Rusiji da Bosnu i Hercegovinu koristi kao kapiju za provedbu anti-EU i antiliberalne demokratije na Balkanu.
„Da bi se nova politika provela, potrebno je savladati mnogo otpora. Ne samo u samoj zemlji, već i unutar EU-a, postoje snage koje održavaju bliske kontakte s nacionalističkim stranama – poput Mađarske i mnogih desničarskih snaga u EU. Te snage čekaju da vide kako će se rat u Ukrajini razvijati. Pobijedi li Putin, nacionalisti u Bosni i na Balkanu bit će sveukupno ojačani – sa svim posljedicama“, zaključuju njemački mediji u svojim komentarima rezulice.
Stoga ne čudi da je Ahmetović doživio teške kritike i uvrede od strane prozvanih aktera Milorada Dodika, Dragana Čovića i Zorana Milanovića.
Ali rezolucija je manjkava i sa stanovišta opozicionih aktera u Sarajevu jer se u njoj bošnjačka politika ne trtira na kričitki način. „Prije svih su religiozni muslimanski Bošnjaci također razvili tendenciju da se izoliraju. Međutim na bošnjačkoj strani postoji diferencirana stranačka scena i slobodni mediji kao i civilno društvo koje je ponekad sposobno za akciju. Umjetnici i neki intelektualci održavaju kontakte sa svim stranama“ stoji u rezoluciji.
Svojom bajramskom posjetom Sarajevu Ahmetović je demantirao sama sebe. Sasatjao se sa svim i svakim, a posbno sa predstavnicima onih snaga „muslimanski Bošnjaka koju su razvijali tendenciju da se izoliraju“, dok je izbjegao susrete sa predstavnicima opozicije, medija i intelektualaca koji su se suprostvaljali tome. To je mladi i neiskusni političar Ahmetovi pao na ispitu i njegovo djelo na koje je mogao biti ponosan će ostati samo još jedno „mrtvo slovo na papiru“.
Njegovu politiku će pokuašti iskoristiti Bakir Izetbegović koji je za ovu izbornu kampanju kao nikad ranije kidisao na izborno tijelo u dijaspori. Pravio je prave političke turneje da „probudi uspavanu dijasporu“. Njemu se pridružio i koalicioni partner Željko Komšić, kao i Vojin Mijatović, koji se kanidirao za srpskog člana Predsjedništva BiH. Tako Izetbegović želi na krilima dijaspore preletjetiti sve političke scile i haribde u domovini kojima je sam kumovao.
(TBT, Tim za analitiku)
