RELIGIJA
Veliki izazov je
nezaposlenost mladih, upozorava Vedran Džihić sa Austrijskog instituta za
međunarodnu politiku. On je ukazao da nezaposlenost mladih na Balkanu iznosi 50
posto, a u Bosni čak 63 procenata, što je najviše u svijetu
FOTO: (AP)
U redovima
Islamske države u Siriji ili Iraku najveću grupu stranih boraca čine građani
Bosne i Kosova, dok sa Balkana na Bliskom istoku ratuje oko 875 osoba
U regionu u kojem
rane rata početkom 90-tih još uvijek nisu zacijeljene, eksplozivna je mješavina
ekonomskih, političkih i socijalnih faktora povod su koji mlade tjera u
zagrljaj ekstremista, tvrdi danas bečki dnevnik “Prese”.
Veliki izazov je
nezaposlenost mladih, upozorava Vedran Džihić sa Austrijskog instituta za
međunarodnu politiku. On je ukazao da nezaposlenost mladih na Balkanu iznosi 50
posto, a u Bosni čak 63 procenata, što je najviše vrijednost u svijetu.
“Većina
mladih u Bosni živi kod roditelja, nema perspektive pristupanja EU ili
poboljšanja životnih uslova. Također pristup tržištu rada još uvijek je
organizovan od strane stranačkog aparata”, naglasio je Džihić dodajući da
je slično i na Kosovu gdje se pretežno neobrazovani, nezaposleni i muškarci,
koji su se ogriješili o zakon, iz razorenih porodica, priključuju
samoproglašenoj Islamskoj državi. Oni beže od porodičnog nasilja, problema u
braku, dugova, narkotika, alkohola i krivičnih dela, te su u potrazi za
partnerom, izazovima.
“Prese”
podsjeća da je početkom juna “Hajat media centar”, propaganda
mašinerija džihadista takozvane Islamske države objavio video, sa grupom
naoružanih koji najavljuju talas terorističkih napada u Srbiji, Kosovu,
Albaniji i Makedoniji uz poziv muslimanima na Balkanu da slede “poziv
kilafata”, to jest da uspostave islamski sistem.
List ukazuje da u
redovima ID u Siriji ili Iraku najveću grupu stranih boraca čine, prema
izvještaju “Sufan grupe”, građani Bosne i Kosova. Do oktobra bilo je
330 boraca iz Bosne, a sa Kosova 232. Prema “Sufan-u” sa Balkana se
875 osoba priključilo ID. Bosna i Kosovo su, u poređenju sa drugim evropskim
zemljama, natprosječno zastupljeni. Na milion stanovnika na Kosovu dođe 125
boraca, a u Bosni 85, podvlači “Kosovski centar za sigurnosne studije”.
Poređenja radi u Belgiji, koja se bori, također, sa radikalizacijom svojih
građana, na milion stanovnika dođe 41 borac Islamske države.
Regrutovanje na
Balkanu funkcioniše samo djelimično preko interneta – onlajn sadržaj služi samo
kao multiplikator, tvrdi nevladina organizacija “Atlantic
Initiative”.
“Prese”
ukazuje da je u Bosni, kao i na Kosovu, Saudijska Arabija dala velikodušne
donacije za izgradnju infrastrukture i humanitarne organizacije poslije rata
90-tih, čime je sebi osigurala značajan uticaj. Time je saudijski vehabizam
godinama dobijao na uticaju. Problem postaju sve više salafistički
propovjedači, koji u “podzemnim” zajednicama šire svoje
ultraortodoksne stavove. Ta “legla radikalizacije”, kako iz naziva
“Atlantic Initiative”, popunjavaju rupe socijalnog, zdravstvenog i
obrazovnog sistema, koje vlade ekonomski slabijih zemalja nisu u stanju da
zatvore, dodaje list.
Dnevnik ukazuje
da EU povećava pritisak na Bosnu, te, kako bi zatvorila slavine novca
teroristima, Brisel namjerava da uspostavi “crne liste” zemalja koje
olakšavaju finansiranje terorista.
Prema
izvještajima, kako dodaje “Prese”, Bosna je jedina evropska država na
toj listi, pored već uobičajenih Avganistana, Irana, Iraka, Jemena, Severne
Koreje, Sirije, Gvajane, Laosa, Ugande i Vanuatua.
(The Bosnia
Times, newsweek.rs)