REGIONAL
„Ne pamtim,
zapravo, da je ikada neka struka bila tako jednodušna u otporu prema jednoj
inicijativi“, izjavila je za Danas Latinka Perović
FOTO: Perović
(mc.rs)
„Ne pamtim,
zapravo, da je ikada neka struka bila tako jednodušna u otporu prema jednoj
inicijativi“, izjavila je za Danas Latinka Perović, historičarka, u odgovoru na
pitanje kako razumije i objašnjava proteste Inicijative “Ne davimo
Beograd”.
Sagovornica Danasa
napominje da je evidentno da je “sve to što se desilo u Savamali
uznemirilo građane”.
– Nemam kompletan
uvid u to što se dogodilo. Vidim, naravno, različita tumačenja, ali mislim da
je ova inicijativa građana, koja organizuje proteste, zaista spontana. Oni
nemaju političko vodstvo, čak ignorišu prisustvo političkih funkcionera. Bez
obzira koliko su oni u pravu, ili nisu, mislim da su ti protesti jedno mjerilo
odgovornosti režima i znak jedne respektabilnosti stanovišta građana, koje ne
može da se ignoriše. Ne znam kakvi su sve ciljevi tih protesta, nisam im
prisustvovala, ali vjerovatno je cilj je da se istjera istina o tome šta se
dogodilo i da se na kraju u ovoj zemlji ustanove neka pravila, da se zna šta je
čija odgovornost, odnosno da se preko prekoračenja te odgovornosti ne može tek
tako olako prijeći – smatra Latinka Perović.
Ona za naš list
ocjenjuje da su protesti u Beogradu “metafora za druge sukobe kojih ima u
Srbiji, a u kojima čovjek svjedoči jednoj bahatosti na različitim nivoima
vlasti”.
– Ta bahatost
vlasti teško da obećava uspostavljanje pravne države, a bez toga se ne možemo
pomjeriti sa mjesta – kaže sagovornica.
Upitana da li su
opravdana i utemeljena mišljenja koja pozivaju na nužnost građanskog otpora
autoritarnim vlastima, ne samo u Srbiji, već i regionu, Perović ukazuje da
vlasti u regionu moraju da razmišljaju o razmjerama strpljenja građana.
– Građanima se
narušavaju njihova prava a istovremeno se traži građanska poslušnost. Ne
uzimaju se u obzir njihovi razlozi za nezadovoljstvo, a oni su brojni. Vrlo se
olako upotrebljavaju argumenti koji odgovaraju na to stanje nezadovoljstva, a
koji, u suštini, doprinose stanju rasula, dubokog nepovjerenja i apatije
građana. Nisam sklona da predviđam šta iz svega toga može da proizađe, ali u
svakom slučaju mislim da bi svaka vlast morala da misli o broju tih
inicijativa, bez obzira na to da li se one odnose na školstvo, socijalna
pitanja, ili, recimo, na pitanje finansiranja različitih oblasti nauke…
Mislim da se sada ulazi u jedno stanje bezvlašća, naročito na lokalnim nivoima.
Ludi su uplašeni i sva ta pojedinačna nezadovoljstva se akumuliraju u jedan
osjećaj izostanka perspektive i ozbiljnog propadanja – ocjenjuje Latinka
Perović.
Upitana da li je
u Srbiji vlast autoritarna i da li su onda odgovarajuće reakcije na takvo
stanje protesti i pokušaji političkih promjena na takav način, sagovornica
Danasa daje primjer vanjskopolitičke pozicije Srbije, koja je negdje između
istoka i zapada, odnosno upućuje na izostanak jasne perspektive u društvu.
– Mislim da sve
to jako utiče na nezadovoljstvo, naročito u mladoj generaciji, da ona
perspektivu ne traži ovdje, da društvo stari, ostaje prepušteno manje
kompetentnim, manje pismenim, i to su poražavajuće tendencije. Postoji u skladu
sa tim neko uvjerenje da neka čvrsta vlast može da zaustavi to rasulo. U
savremenom svijetu i evropskoj perspektivi morali bismo da odgovorimo jačanjem
institucija, a ne jačanjem vlasti pojedinaca. Vjerujem u sigurnost koju će
demokratske institucije uspostaviti – zaključuje Latinka Perović.
(The Bosnia
Times)
