Zemlje članice Evropske unije su se usaglasile u četvrtak, 23. juna, da Evropska Komisija izađe sa novim izvještajem za Bosnu i Hercegovinu, nakon čega će postojati spremnost da se razmatra mogućnost dobijanja kandidatskog statusa, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz pouzdanih diplomatskih izvora.
Kako su ovi izvori naveli, oko kandidatskog statusa će EU na nivou lidera raspravljati na samitu u oktobru, najdalje decembru ove godine.
BRISELSKI KREŠENDO
Ovo bi bila utješna vijest sa samita Evropske unije (EU) na kojem je pitanje kandidatskog statusa za BiH se pojavilo u trenutku kada je premijer Slovenije Robert Golob potvrdio da njegova zemlja nastoji da u zaključcima sa samita EU lideri odrede vremenski okvir kada će BiH dobiti status kandidata.
Ovu slovensku incijativu su, prema nezvaničnim izvorima, podržale Hrvatska, Austrija a kasnije i Mađarska.
Prije ove vijesti sve glasnije poruke iz Bruxellesa bile su kako Bosna i Hercegovina nije ništa uradila u proteklom periodu da se približi Evropskoj uniji. Kako mediji izvještavali pozivajući se na informacije iz diplomatskih krugova uprkos inicijativi Slovenije koju su podržale i Mađarska, Hrvatska i Poljska, protiv dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini su Francuska, Njemačka i Holandija.
Podsjetimo, iz nekih diplomatskih krugova došle su i informacije da bi BiH mogla dobiti uvjetni kandidatski status ukoliko bi se usvojili propisi iz Briselsko sporazuma, a to su izmjene Zakona o VSTV, Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa.
Iz ovakvog prilično konfuznog izvještavanja sa briselskog krešenda nije moguće shvatiti stvarni razlog ne davanja kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU. To bi svakako bio presedan je bi time EU demantirala optužbe o sebi kao „kršćanskom klubu“.
Možda je Avdo Avdić, koji sigurno ne piše kolumne iz „svoje glave“, već potpisuje tekstove ilegalnih kreatora politike i ideologije bošnjačkog režima, ovaj put dao najzanimljiviji odgovor na prethodno pitanje. „To što Bakir Izetbegović nema partnera u EU koji bi se založio i za njega, najviše govori o njemu samom. Jer za trideset godina vladavine nije uspio izgraditi partnerski odnos niti sa lijevim, ali ni sa desno orijentiranim liderima u EU. On se fokusirao na Tursku, koja jeste bitna, ali je istovremeno i teret ukoliko je zaista politički cilj integracija u EU. A sada dolazimo do pitanja – zbog čega je Turska teret?, piše Avdić.
TURSKA DALJE OD EU NEGO PRIJE NEKOLIKO DESETLJEĆA
Današnja Turska je dalje od EU nego što je bila prije nekoliko decenija kada je podnijela zahtjev za pridruživanje bloku, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u intervjuu objavljenom u utorak.
Španski novinski sajt elDiario.es je u ponedjeljak pitao von der Leyen o izgledima Ankare da se konačno pridruži evropskom bloku.
Ona je odgovorila: „Nema napretka i dovoljno je. Tako da je u rukama Turske da promijeni nešto u vezi s tim.”
„Proces pristupanja je fleksibilan do te mjere da u velikoj mjeri zavisi od razvoja u zemlji koja je aplikanta“, rekla je von der Leyen.
“Najizrazitiji primjeri su Turska i Slovačka. Obje su dobile evropsku perspektivu o pristupanju 1999. godine, a pet godina kasnije Slovačka je postala članica Evropske unije. Učinili su sve da uspiju naprijed, uz ogromno nacionalno jedinstvo. A Turska je danas dalje od Evropske unije nego prije.”
Turska je formalno podnijela zahtjev za pridruživanje EU 1987. i proglašena je kvalifikovanom za članstvo 1999. Ali pregovori su zaustavljeni početkom 2000-ih, prvobitno zbog odbijanja Turske da prizna Republiku Kipar, članicu EU.
Evropski parlament je 2019. godine izglasao prekid pregovora o pristupanju, navodeći zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Turskoj.
Turski zvaničnici su godinama ponavljali da je Ankara i dalje odlučna da se jednog dana pridruži EU. “Cijenimo napore da Ukrajina dobije članstvo u EU. Ali pitam članice EU: Zašto vas zabrinjava članstvo Turske u EU?” Predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u martu. Zamolio je Bruxelles da Turskoj priušti “istu osjetljivost” koju je pokazao Kijevu.
Turska je nedavno rekla da će blokirati Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, vojnom bloku koji predvode SAD, optužujući dvije nordijske nacije da podržavaju kurdske pobunjeničke grupe.
(TBT, Tim za analitiku)