MARKER
“Rijaset Islamske zajednice u BiH na javnoj
ravni ograđuje se od logike koju isijava tzv. islamska država i poziva vlasti
da pomognu u zauzdavanju te prijetnje nacifašističke naravi. Sa druge strane,
Katolička crkva u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva ne ograđuju se od
nacifašizma unutar svojih etničkoreligijskih skupina. Naprotiv, podržavaju ih”,
rekao je Dizdarević
FOTO: Dizdarević (replika)
Sa Zijom Dizdarevićem, dugogodišnjim
novinarem i publicistom, jednim od najznačajnijih političkih analitičara i
komentatora kod nas, novinari portala tacno.net razgovarali su o nedavnim
izjavama reisa Kavazovića, radikalizmu u okviru vjerskih zajednica,
predstojećim izbornim kampanjama… Dizdarević je nedavno bio uvodničar sesije
nezavisnih intelektualaca Krug 99 gdje je pohvalno govorio o težnjama Islamske
zajednice u BiH da se distancira od fašističkih politika i radikalizma u
vlastitim redovima. Nakon distance od svega dvadeset dana imao je potrebu
komentirati postupak i izjavu reisu-l-uleme Islamske zajednice Huseina
Kavazovića „da Vlah ne može vladati Srebrenicom“?
“Ta dva ponašanja reisa Kavazovića treba i
upoređivati i posmatrati odvojeno. Predizborno agitovanje prvog čovjeka
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – bilo kakav motiv da je u pitanju –
nedopustivo je i pravno i društveno. Kakva god bila dejtonska BiH, ona je
sekularna država u kojoj su regulirana ustavima i zakonima prava i djelokrug
rukovodstava vjerskih zajednica. Ni crkve ni Islamska zajednica nisu zakonski
subjekti izbornog procesa.
Istup reisa u Švajcarskoj, uz to, bio je
izraz netolerancije i kompromituje vjerodostojnost i moralni integritet
efendije Kavazovića. Riječi «uskoro će nas biti 60 posto» i «vlah ne smije
vladati u Srebrenici» govore o težnji za dominacijom sa omalovažavanjem jedne
etničke skupine. Reisovu švicarsku eskapadu sa zadovoljstvom su dočekali srpski
i drugi nacionalisti.
Sa druge strane, ne smijemo zbog toga
nipodaštavati nastojanja u Islamskoj zajednici da se distancira od nastojanja
da se radikalizuju muslimani u Bosni i Hercegovini i regiji, na ideološkoj
platformi koja nije saglasna historijskom iskustvu i vjerskoj praksi ovdašnjih
i ovovremenih muslimana, te da se ograde od metoda kojim, recimo kolokvijalno,
«džihadisti» hoće da ostvare svoje teritorijalno-političke ciljeve.
Njihov svjetonazor jeste jedna od
savremenih verzija nacifašističke ideologije – nametanje silom svog viđenja
svijeta kao jedino ispravnog, istrebljivanje drugih i drugačijih, organizovanje
logora sa najmračnijim torturama i likvidacijama itd.
Takve prakse nema u Bosni i Hercegovini, pa
treba biti oprezan s formulacijom o fašističkoj politici i radikalizmu unutar
Islamske zajednice u BiH.
Tačno je da su se promotori tih ideja
infiltrirali u samu strukturu Islamske zajednice u BiH, da su uspjeli ponegdje
i mijenjati način praktikovanja vjere, da su udruženi u paradžematima i da su organizovali
zatvorene zajednice u kojima se život odvija mimo i suprotno ustavnom poretku.
Ali ne možemo tvrditi da je taj srednjevjekovni radikalizam urastao u Islamsku
zajednicu u BiH kao njen legitimni dio.
Državne vlasti i javnost treba da podrže
Rijaset u nastojanju da se sasvim suzi društveni prostor za djelovanje i razvoj
te mračnjačke ideologije.
E, sad, tek treba vidjeti kako će proći
integracija doskorašnjih paradžemata koji su pristali da budu pod ingerencijom
Islamske zajednice, a šta će biti sa paradžematima koji insistiraju na
autonomiji i negaciji službene Islamske zajednice.
Vlastima olakašava posao brižnost
međunarodnih autoriteta za stanje među ovdašnjim muslimanima i mogućnost dalje
radikalizacije. Ne treba zaboraviti da su militanti koji se pozivaju na
vehabizam i selefizam demonstrirali ovdje svoje namjere i terorističkim
činovima, pa i ubijanjem, da su odavde regrutovani i ovdje se vraćaju tzv.
džihadisti.
Kako bilo da bilo, Rijaset Islamske
zajednice u BiH na javnoj ravni ograđuje se od logike koju isijava tzv.
islamska država i poziva vlasti da pomognu u zauzdavanju te prijetnje
nacifašističke naravi.
Sa druge strane, Katolička crkva u
Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva ne ograđuju se od nacifašizma unutar
svojih etničkoreligijskih skupina. Naprotiv, podržavaju ih.
Katolička crkva u BiH, srećom, nije tako
sasvim svrstana. Spram onih koji slijede ono što je pretežući stav katoličkog
vođstva u Hrvatskoj, jeste dijecezno svećenstvo i redovništvo, poglavito
franjevačko, koje je čvrsto uz bosanskohercegovački civilizacijski smisao i za
bh. državu za sve one koji Bosanci i Hercegovci jesu.”
(The Bosnia Times)
