TEME
Hilmo Neimarlija
koji slovi kao ideolog i politički mentor reisu-l-uleme Husejn ef. Kavazovića,
pored redovnih primanja kao profesor na FIN-u, a kao delegat u Parlamentarnoj
skupštini BiH primao je mjesečno: 4.782,80 KM, te za godinu dana zaradio po
osnovu primanja “bijelog hljeba” ukupno 43.045,23 KM

FOTO: Neimarlija,
Kavazović (Agencije)
Predsjednici,
premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te poslanici i rukovodioci
nekih državnih institucija mogu primati plaću i nakon okončanja mandata. Ovo
pravo daju im zakoni koje su sami napisali i usvojili na državnom, entitetskim
i kantonalnim nivoima vlasti.
Državni i
federalni funkcioneri mogu uživati pravo na „bijeli hljeb“ godinu dana nakon
isteka mandata. Svim funkcionerima u Republici Srpskoj (RS),
Zapadnohercegovačkom kantonu (ZHK) te savjetnicima u Federaciji Bosne i
Hercegovine (BiH) odobrena je isplata takve naknade, najduže pola godine. Plaću
mogu primati dok ne nađu drugi posao ili ne odu u penziju. Funkcioneri dobijaju
„bijeli hljeb“ čak i ako su smijenjeni ili ako na funkciji provedu makar jedan
dan. Nije ograničeno ni koliko puta ista osoba može to pravo koristiti.
Prema podacima
koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), u proteklih šest
godina 476 funkcionera je dobilo najmanje 8,5 miliona maraka za „bijeli hljeb“,
dok je njih 15 na „bijelom hljebu“ bilo i po dva puta.
Državnim
institucijama, skupštinama, vladama i predsjednicima u BiH su novinari CIN-a
poslali zahtjeve kojima su tražili podatke o imenima funkcionera, periodu
korištenja naknade i njihovim mjesečnim iznosima. Uprkos višemjesečnom
insistiranju CIN-a na odgovorima i poštovanju zakona o slobodi pristupa
informacijama, neke institucije nikada nisu poslale podatke, dok su druge
odgovarale nepotpuno i nejasno. Zbog toga se u bazi nalaze polja koja ne sadrže
podatak o imenu, iznosu ili periodu. Tek trećina odgovora je pružala potpunu,
traženu informaciju. Svi odgovori su objedinjeni u bazi podataka i odnose se na
period od početka 2008. do marta 2015. godine.
O „bijelom
hljebu“ se u javnosti nije mnogo govorilo sve do februara 2014. godine kada je
njegovo ukidanje bilo jedno od glavnih zahtjeva građana na protestima protiv
neefikasne vlasti u BiH. Do sada su tri kantona ukinula pravo na „bijeli
hljeb“: Tuzlanski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo. Procedura za ukidanje je
pokrenuta i na državnom nivou.
(The Bosnia
Times, CIN)






