Kadriya Dogru na tržnici Ortakcilar u Istanbulu prodaje odjeću. Ova 59-godišnja udovica s dvoje djece za ručak je danas pojela samo pecivo. Ostatak novca čuva kako bi navečer svojoj djeci priuštila pošten obrok. Za više od toga novca jednostavno nema.
„Nikada još nisam imala ovako jadan život: navečer legnem u krevet, a kad se ujutro probudim, sve je skuplje. Kupila sam kanistar s pet litara ulja i platila 40 lira kad sam se vratila u trgovinu već je stajao 80. Mi to nismo zaslužili kao nacija“, jada se Kadriya.
Inflacija od 50 posto
Mnogi u Turskoj trenutno prolaze kroz iste muke, jedva skupe dovoljno novca za osnovne živežne namirnice. Sve to zahvaljujući vrtoglavoj inflaciji koja već neko vrijeme nagriza tursko gospodarstvo. Mnoge druge zemlje muku muče s posljedicama pandemije, inflacijom i vrtoglavim rastom cijena, ali u slučaju Turske su i drugi faktori u igri: korupcija, nagrižene devizne rezerve i labava monetarna politika predsjednika Recepa Erdogana i njegovo ustrajanje na smanjenju kamata.
Vlada govori o godišnjoj inflaciji od 20 posto no neovisne agencije smatraju da će inflacija ove godine premašiti granicu od 50 posto. Za usporedbu: u Europskoj uniji je ove godine zabilježena rekordna inflacija od četiri posto, u SAD-u šest.
Predsjednik upravlja monetarnom politikom
Turski predsjednik slijedi politiku jeftinih kredita tvrdeći da to pospješuje gospodarski rast iako ekonomisti kažu da upravo suprotne mjere postižu taj efekt. Tako je Središnja banka Turske maksimalno oborila kamate i spustila liru na rekordno nizak kurs u usporedbi s dolarom. Žrtve su prosječni građani koji plaćaju ceh. Jer bez obzira radi li se o domaćoj robi, poskupljenjem energenata, koji se kupuju na međunarodnom tržištu, i svemu ostalom raste cijena.
Ekonomisti dvoje oko toga koristi li slaba lira uopće i turskim izvoznicima. Predsjednikov jak utjecaj na monetarnu politiku zabrinjava sve veći broj ekonomista i poduzetnika.
57-godišnja Suheyla Poyraz je glasala za stranku iza koje stoji Erdogan. I sada ne razumije zašto vlada ništa ne čini protiv inflacije i visokih cijena. „Sve je tako skupo. Ništa si ne mogu priuštiti. Ne razumijem zašto vlada ništa ne čini.
Pad popularnosti predsjednika
Vrtoglavi pad lire
Inflaciji pridonosi i činjenica da sve više Turaka svoje ušteđevine pretvara u zlato ili devize. Ekonomistica Özlem Derici Sengül, osnivačica savjetničke tvrtke Spinn Consulting smatra da se više od polovice stanovnika Turske „muči kako sastaviti kraj s krajem“.
Za to vrijeme Erdogan ustraje na tomu da je gospodarstvo jako i da se Turska bolje izvlači iz pandemijske krize nego ostatak svijeta. „Police u trgovinama u Europi su prazne. Hvala Bogu da mi još uvijek uživamo obilje u Turskoj“, rekao je nedavno turski predsjednik. Za visoke cijene optužuje trgovinske lance, a vlasti su počele naplaćivati kazne zbog podizanja cijena.
Predsjednik je poljoprivrednim kombinatima naložio da otvore više trgovina u gradovima i tako utječu na sniženje cijena.Vlasnici trgovina se također žale da proizvod koji su upravo prodali više ne mogu nabaviti po istoj cijeni. „Ljudi kupuju najosnovnije: tjesteninu, kruh i jaja. Za ostalo nemaju novca“, zaključuje jedan vlasnik.
(TBT, DW)
