KULTURA
“Nikada me
nije interesovalo da pravim tzv. filmove za publiku, sa uvjerenjem da ću
zaraditi puno para, ili da podilazim trenutnom ukusu filmskih kritičara i
selektora velikih filmskih festivala”, istakao je režiser
FOTO: Paskaljević
( Profimedia)
Nakon
retrospektive u njujorškom Muzeju moderne umetnosti 2008, Britanskom filmskom
institutu 2010, u Španskoj kinoteci u Madridu i Barceloni, ipak, najprestižnija
do sada internacionalna retrospektiva Gorana Paskaljevića otvorena je 2. aprila
u starom bečkom kinu Metro
kinokulturhaus, koji pripada Austrijskom filmskom arhivu. Do 1. maja tu će biti
prikazano čak šesnaest Paskaljevićevih cjelovečernjih filmova. Sa izuzetkom
filma “Zemlja bogova”, ova retrospektiva obuhvatila je sve filmove
slavnog režisera.
“Ono što se
razlikuje u percepciji mojih filmova od jedne do druge publike širom sveta,
zavisi od mjere njihovog poznavanja našeg podneblja i političkih prilika u
Jugoslaviji i Srbiji u posljednjih 40 godina”, objasnio je Paskaljević u
intervjuu za list Politika koji potpisuje Marina D. Rihter, i dodao: “Kod
nekih gledalaca su uočljive brojne predrasude o nama i našoj skorijoj
historiji. Ali, kada ih filmovi emotivno pokrenu, mnogo je lakše razbiti te
predrasude. To mi je do sada uglavnom uspjevalo.”
Kao kustosi
retrospektive potpisani su Duško Dimitrovski i Helmut Figl. Kako prenosi
današnja Politika, oni su u eseju za Austrijski filmski arhiv opisali
Paskaljevićeve filmove kao “tragikomične priče sa sjajnim glumcima i
spektakularnom fotografijom”, a samog režisera nazvali “vjerovatno
najznačajnijim i najproduktivnijim rediteljem današnjice u Srbiji, koji uz
Dušana Makavejeva i Emira Kusturicu pripada renomiranim filmskim autorima
velikog jugoslovenskog prostora”.
Goran Paskaljević
je rekao da i dalje čvrsto vjeruje u snagu umetnosti, čak i u ovim vremenima
kada izgleda da se umjetničko stvaralaštvo povlači pod najezdom banalne
komercijale i rijaliti programa na televiziji.
“Nikada me
nije interesovalo da pravim tzv. filmove za publiku, sa uvjerenjem da ću
zaraditi puno para, ili da podilazim trenutnom ukusu filmskih kritičara i
selektora velikih filmskih festivala. Stvaram filmove za svoju dušu (…) A što
se tiče najezde rijalitija, odnosno trovanja naših duša nekulturom i
prostaklukom, šta još mogu da dodam vapaju mnogih naših građana da to već
jednom prestane. Ta vulgarna komercijalizacija predstavlja najveću opasnost za
našu kulturu i duhovnost.”
Na
prošlogodišnjem festivalu u Innsbrucku, prikazana je retrospektiva od osam
filmova Gorana Paskaljevića i uručena mu je počasna nagrada festivala. Tom
prilikom, Klaus Eder, istaknuti filmski kritičar iz Njemačke, predstavio je
Gorana Paskaljevića kao “hroničara srpske stvarnosti”, a publici se
obratio riječima: “Ako želite da naučite nešto o savremenoj historiji
Srbije, gledajte Goranove filmove. Nezainteresovan za dnevnu politiku, on
istražuje uticaj političkih previranja na pojedince”.
U intervjuu,
Paskaljević se osvrnuo i na ove pohvale, koje je doživio kao najveći mogući
kompliment.
“Zadatak
umetnosti jeste da ostavi trag u vremenu u kome je umjetnik živio, da pokrene
na razmišljanje i da, ukoliko je iskrena, traje i inspiriše nove stvaraoce. Ako
sam jednim dijelom u tome uspeo, nema kraja mome zadovoljstvu i sreći.”
Na pitanje zbog
čega njegovi filmovi iz godine u godinu postaju sve mračniji, Paskljević je
objasnio da je to možda rezultat godina koje ga sustižu.
“Nije lako
biti optimističan kada imate veliko životno iskustvo i kada sa više gorčine i
opreza sagledavate svet oko sebe”.
Goran Paskaljević
trenutno sprema film koji će snimati idućeg proljeća u Italiji, u papskom gradu
Viterbo, nadomak Rima. Kako je najavio, film je savremen, i biće rađen po
scenariju koji je Paskaljević napisao zajedno sa Filipom Davidom. Italijanski
scenarista Marko Alesi trenutno radi na adaptaciji scenarija za ovaj film koji
će okupiti poznate talijanske i francuske glumce.
“Eto, uskoro
se selim u Rim.”, zaključio je režiser
(The Bosnia
Times, Politika)