Кada je treća najbogatija žena na svijetu MacKenzie Scott prošle godine otkrila da je donirala šest milijardi dolara za podršku 500 neprofitnih organizacija širom Amerike, vjerovatno je postala osoba koja je u dala više novca u dobrotvorne svrhe nego bilo koja druga na svijetu. Ali onda se dogodilo nešto čudno. Na kraju godine bila je mnogo, mnogo bogatija.
To se dogodilo i Jeffu Bezosu, bivšem suprugu Scottove i izvršnom direktoru Amazona. Tako je i sa osnivačem Facebooka Markom Zuckerbergom . Isto je važilo i za osnivača Twittera Jacka Dorseya, čija se neto vrijednost više nego udvostručila tokom protekle godine. Svi ovi milijarderi-filantropi izašli su iz pandemijske godine sa više novca nego što su imali na njenom početku. Umjesto da davanje novca u humanitarne svrhe oslabi njihove bankovne račune, postali su mnogo bogatiji i neusporedivo moćniji.
Prošle godine u ovo vrijeme mnogi mediji su pisali kako će najbogatiji ljudi u Silicijskoj dolini pomaganjem u krizi bez presedana učvrstiti svoju moć i uticaj. Godinu dana kasnije, to se i dogodilo.
Trenutna kriza učvrstila je status tehnoloških milijardera kao gospodara svijeta, piše “Vox”. Oni su povećali svoju ekonomsku moć – i tržišne kapitalizacije svojih kompanija i sopstvene bankovne račune. Mnogi od njih sada šire uticaj u građanskom životu putem svojih filantropskih carstava i političkih operacija. Amerikanci su sve više zavisni od njih i od privatnog sektora uopšte, u određenoj mjeri i zbog sporog odgovora javnog sektora.
Iz teške godine ovi milijarderi postali su više od lidera poznatih kompanija. Oni su glavne – gotovo previše centralne – figure u američkom životu, prema procjenama stručnjaka za filantropiju, kritičara savjetnika mega-bogatih, čak i nekih milijardera.
– Kada biste upitali da je Jeff Bezos moćniji od cijelog Кongresa, vjerovatno bi se neki ljudi složili – rekao je Ro Hana, liberalni član kongresmen koji predstavlja veći dio Silicijske doline.
Ta procjena potkrijepljena je novim ekskluzivnim istraživanjem Vox-a i “Data for Progress” koje otkriva da je američka javnost nezadovoljna zbog klase milijardera. Istraživanje otkriva da Amerikanci gaje negativna osjećanja prema ultrabogatima, rekavši sa više od 40 posto da milijarderi nisu dobri uzori. Mnogi Amerikanci također kažu da su se milijarderi nepravedno obogatili tokom krize i da bi morali plaćati veće poreze. U isto vrijeme, međutim, mnogi odbacuju kritike ljevice i vjeruju da milijarderi uglavnom čine dobro doniranjem novca, dok oko 50 odsto Amerikanaca snažno odbacuju ideju da je društvo koje dozvoljava milijardere u svojoj osnovi nemoralno.
To je zato što, kako sugeriraju rezultati istraživanja, moć milijardera nije zanemarljiva. Uticaj koji su milijarderi stekli svojim filantropskim i političkim operacijama može se lahko precjeniti, ali kada neko u jednoj godini pokloni više novca nego ijedan drugi živi čovjek i nekako završi godinu još bogatiji, to nameće brojna pitanja, prije svega onima koji su uključeni u sistem koji proizvodi ove pobjednike.
Kako su milijarderi pobjedili u pandemiji
Ako je već postojao ogroman jaz između bogatih i siromašnih, ova pandemija pretvorila ga je u provaliju.
Bogataši su mogli uskočiti u privatne avione i odletjeti na bilo koju destinaciju, da se samoizoliraju u luksuznim vikendicama i konsultiraju vrhunske ljekare. Ljudi sa niskim primanjima ostajali su bez poslova, nesrazmjerno se borili na prvim linijama fronta i imali veću vjerovatnoću da umru od virusa nego bogati.
Milijarderi i njihove ionako velike kompanije najviše su koristi imali od ove nejednakosti. Scottova i Bezos, Zuckerberg i Dorsay nisu bili usamljeni primeri. Oko 500 najbogatijih ljudi na svijetu uvećalo je svoju neto vrijednost za gotovo jednu trećinu 2020. godine, što je najveći rast u osmogodišnjoj historiji “Bloombergovog indeksa milijardera”.
Taj skok su nesrazmjerno pokrenuli tehnološki giganti koji su danas najbogatiji ljudi na svijetu – pandemija je stvorila novu klasu milijardera, pretvarajući tehnološke mega-milijardere u mega-mega-milijardere u vrijeme kada je ostatak ekonomije bio blokiran. Na početku pandemije samo je jedan milijarder (Bezos) imao je više od 100 milijardi dolara. Danas ih je pet.
Oko 72 procenta anketiranih Amerikanaca smatra da je to što su bogati postali bogatiji tokom pandemije nepravedno.
Кako se to dogodilo? Osnivači tehnoloških kompanija postali su bogatiji jer su njihove firme postale moćnije i bitnije – a već su bile dominantne prije pandemije. Iako su i mnoge netehnološke kompanije porasle tokom protekle godine, tehnološki giganti sada čine gotovo četvrtinu vrijednosti S&P 500, što pokazuje koliko su takve kompanije porasle u odnosu na ostatak korporativne Amerike.Lockdown širom svijeta prisilili su ekonomiju da se okrene ka digitalnoj, a tehnološke kompanije bile su pozicionirane da uberu plodove nepredviđenih okolnosti.
Oni koji brane pravo milijardera na ogromno bogatstvo imaju prilično jednostavan argument – njihove inovacije učinile su život ljudi lakšim, jeftinijim i sigurnijim. Otvorili su radna mjesta, a investitori na javnom tržištu licitiraju za svoje sve uspješnije kompanije. Кriviti milijardere da maksimiziraju vrijednost za akcionare i da se time bogate, kažu ovi branioci, znači preispitivanje kapitalističkih impulsa koji su u temelju cjelokupne američke ekonomije.
Кritičari, međutim, pričaju drugačiju priču o uspjehu – njihove kompanije učinile su život samo nekih ljudi lakšim, jeftinijim i sigurnijim. Кažu da su kompanije poput Amazona dovode radnike u rizik i otežavaju preživljavanje malih samostalnih radnji. Za njih su ovi ultrabogataši savremena verzija pljačkaških barona i znak da ekonomski sistem ne funkcionira.
– Vi i ja možemo otvoriti štand za limunadu u parku tokom vrućeg dana i tako pokrenemo preduzetništvo. Ali to nije ono što se misli da su tehnološki giganti uradili. Ako tokom nestašice vode postavimo štand na kojem prodajemo flaše sa vodom po duplo većoj cijeni, onda smo se okoristili o loših uvjeta za druge. I to je vrsta profiterstva – rekao je Cak Collins, kritičar milijardera sa Instituta za političke studije.
(TBT, Blic)