Agencija je rekla da je njen indeks cijena hrane skočio za 2,4 odsto na mjesečnom nivou i dostigao 116,0 poena u februaru. Mjerač, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se trguje, takođe je 26,5 odsto veći nego godinu dana ranije
Najnovije povećanje postalo je najduži rast ukupnih troškova hrane od izbijanja prehrambene krize koja je izbila 2007-08. Cijene šećera najviše su porasle, dodavši 6,4 odsto od januara, prema FAO. Agencijski indeks cijena šećera porastao je drugi mjesec zaredom, dostigavši najviši nivo u skoro četiri godine.
U međuvremenu, cijene biljnog ulja zabilježile su gotovo sličan rast, dostigavši najviši nivo od aprila 2012. Ulja iz sjemena palme, soje, repice i suncokreta postala su skuplja zbog višestrukih faktora, od zabrinutosti zbog niskog nivoa zaliha kod vodećih izvoznika do nižih od očekivanih proizvodnih izgleda za ovu godinu.
„Više međunarodne cijene mogle bi zaista pogoršati ekonomske poteškoće izazvane pandemijom, posebno za neke ranjive grupe“, rekla je ekonomistka iz FAO-a Shirley Mustafa, a citira Bloomberg.
„S jedne strane vidimo da brojne zemlje bilježe veću proizvodnju, ali takođe i povećane potrebe za uvozom“, dodala je Mustafa. „Stavite ovo uz povećanja međunarodnih cijena hrane, to je temelj zabrinutosti koju imamo zbog nedavnih povećanja.“
Prema zvaničnici, veća proizvodnja u nekim zemljama možda neće biti dovoljna da nadoknadi povećane potrebe za uvozom drugih država. Prema procjenama FAO, nekih 45 zemalja, uključujući 34 u Africi i devet u Aziji, „trebaju spoljnu pomoć za hranu“ zbog sukoba, klimatskih šokova i kao rezultat izbijanja Covida-19, što je pogoršalo njihove ranjivosti.
(TBT, Mediji)
