OD 1990. do 2015. broj divljih pčela globalno se smanjio za četvrtinu, prenosi Guardian, na temelju podataka organizacije Global Biodiversity Information Facility (GBIF), globalne mreže koja prikuplja podatke o biološkoj raznolikosti s otvorenim pristupom. Podaci su prikupljani iz muzeja, sa sveučilišta i zahvaljujući stručnjacima amaterima.
To ne znači da su određene vrste pčela izumrle, već su postale toliko rijetke, da ih je gotovo nemoguće proučavati u prirodi, piše Guardian.
Divlje pčele, ili kako ih još zovu solitarne pčele ili samice, žive izvan košnica i nemaju maticu. Vrlo su uspješni oprašivači te imaju slabašan žalac koji rijetko koriste. Znanstvenici su prikupili veći broj informacija i zaključili da se broj vrsta divljih pčela smanjuje.
“Ne radi se o kataklizmi, no ne možemo biti zadovoljni stanjem u kojemu su se pčele zatekle”, izjavio je glavni autor studije, biolog Eduardo Zattara s argentinskog državnog Sveučilišta Comahue. Zattara je ujedno član argentinskoga Nacionalnog vijeća za znanstvena i tehnička istraživanja (Conicet).
Pesticidi ubijaju
Brojna nedavna istraživanja pokazala su da se broj svih insekata svakih deset godina smanjuje za 10 do 20 posto, što je, kaže Zattara, “apsolutno zastrašujući podatak”.
Studija provedena tijekom 2020 u SAD-u ukazuje na to da nedostatak pčela na poljoprivrednim područjima ograničava dostupnost određenih vrsta usjeva.
Znanstvenici kritiziraju britansku vladu koja je nedavno poljoprivrednicima dopustila korištenje neonikotinoida pri uzgoju šećerne repe, iako je riječ o pesticidu koji ubija pčele. U Europskoj uniji njegovo je korištenje zabranjeno 2018. godine.
Nova studija, objavljena u časopisu One Earth, analizirala je podatke o 20 hiljada vrsta pčela iz cijelog svijeta, prikupljane tokom tri stoljeća. Uočeno je da pad broja pčela nije jednak kod svih vrsta i da on nije ravnomjerno raspoređen po pčelinjim obiteljima.
Broj halictidnih pčela, drugih po brojnosti u svijetu, od 1990. manji je za 17 posto, dok se broj melitidae pčela smanjio za više od 41 posto. Vrsta melitidae je stalno među najmalobrojnijima.
Stručnjaci upozoravaju da nedostatak podataka o padu broja insekata u tropskim dijelovima našeg planeta onemogućuje razumijevanje razloga globalnog smanjenja broja pčela. Naime, podaci GBIF-a odnose se samo na Sjevernu Ameriku i Europu.
“Pčele ne mogu čekati”
Argentinski biolog Zattara kazao je da postoji globalni trend smanjenja bioraznolikosti unutar populacije pčela.
“Potvrđuje se činjenica po kojoj se ono što se događa na lokalnoj razini, događa i globalno. Da bi spoznaje o ovome problemu bile što valjanije, potrebno je javno podijeliti podatke i nova saznanja”, kaže Zattara.
Upozorio je i da bi iščekivanje dodatnih informacija kojima bi se preciznije utvrdilo o kojim se pčelinjim vrstama radi moglo rezultirati nemogućnošću njihova spašavanja.
“Nešto se događa s pčelama i treba hitno nešto poduzeti. Ne možemo čekati da u neka saznanja budemo u potpunosti sigurni, jer tako rijetko uspijevamo nešto postići u prirodnim znanostima ”, rekao je.
“Sljedeći nam je potez potaknuti kreatore politika, da krenu u akciju dok još imamo vremena jer – pčele ne mogu čekati”, upozorio je Zattara.
(TBT)
