Plakat je jednostavno nemoguće previdjeti: ogroman portret Kasema Solejmanija, nekadašnjeg zapovjednika iranske brigade Al Kuds, stoji na zidu jedne kuće u Gazi. To je nepodnošljivo, sigurno je upravo to pomislio Majdi al Maghribi, stanovnik palestinske Zapadne obale, kada je strgnuo plakat sa zida. Ubrzo nakon toga uhapsile su ga snage sigurnosti, javila je saudijska novinska agencija Al Arabija krajem decembra 2020.
Hamas, koji vlada u Pojasu Gaze, krajem godine nalijepio je veći broj plakata koji su podsjećali na ubojstvo iranskog časnika u napadu američkih bespilotnih letjelica u siječnju 2020. Na jednom od njih citiran je dio govora koji je šef Hamasa Ismail Hanijeh održao na Solejmanijevoj sahrani: „Mučenik, komandant Solejmani (naslovna fotografija), cijelog života podržavao je naš otpor. On je mučenik za Jeruzalem”.
Hamas i Hezbolah – rame uz rame
Kao i akcija lijepljenja plakata, i sastanak dvojice vođa Hezbolaha i Hamasa, Hasana Nasralaha i Ismaila Hanijeha proteklog rujna, bio je signal da Iran i Hamas stoje rame uz rame. Šijitska paravojna organizacija Hezbolah je produžena ruka Irana u Libanonu i zakleti neprijatelj Izraela.
Taj je sastanak sam po sebi bio – neobičan. Kako je javila turska novinska agencija Anadolu, predmet razgovora bile su „opasnosti koje ugrožavaju palestinsku stvar”. Prije svega je riječ o planu za Bliski istok (bivšeg) američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je on početkom 2020. predstavio kao tzv. „dogovor stoljeća“. A tu su i projekti za normalizaciju odnosa između arapskih zemalja i Izraela.
Razgovaralo se također o „snažnim vezama” Hezbolaha i Hamasa, stoji u izvještaju agencije Anadolu. One, kako se kaže, počivaju na „vjeri, bratstvu, džihadu i zajedničkoj sudbini“. Ali, tema razgovora bili su i „mehanizmi kooperacije i koordinacije“.
Tradicionalna iranska podrška Hamasu
Veze Hamasa s Iranom ne održavaju se samo preko Hezbolaha. Početkom 2000-ih donacije iz Irana činile su oko četvrtinu budžeta Hamasa. Krajem studenog prošle godine, nekadašnji povjerenik Hamasa za vanjske poslove Mahmud al Zahar, pričao je arapskoj medijskoj mreži Al Alam o njegovom putovanju u Iran 2006. godine, gdje je Solejmaniju govorio o lošoj financijskoj situaciji Hamasa. On nije više mogao plaćati zaposlenike. „Solejmani je odmah reagirao“, rekao je Al Zahar. „Već sljedećeg dana dobio sam 22 milijuna dolara u kešu spakiranom u kofere, od kojih je svaki bio težak oko 40 kilograma. A s obzirom da nas je bilo samo devetero, nismo sve kofere mogli ni ponijeti.”
Pored toga, Iran šalje i tehniku pomoću koje se mogu praviti manje rakete koje mogu „dobaciti” i do Izraela. Paralelno, Hezbolah vrši vojnu obuku boraca Hamasa.
Približavanje Hamasa Asadovom režimu
Dok Iran jača veze s antiizraelski orijentiranim organizacijama Hamasom i Hezbolahom, ta zemlja istovremeno podržava i Hamasovo zbližavanje s režimom Bašara al Asada u Siriji. Te veze su se pogoršale 2011. kada se palestinska organizacija, kao i mnoge druge arapske države, distancirala od Asada zbog brutalnog odgovora na skupove kritičara režima.
„Napori da se oživi veze između Hamasa i Sirije idu u dobrom smjeru i uskoro će rezultirati uspjehom“, citirao je ovih dana neimenovanog člana iranskog parlamenta internet-magazin Al Monitor. Sirijska vlada, kao i drugi partneri Irana, nakon ubojstva Solejmanija i atomskog fizičara Mohsena Fakrihzadeha u studenom prošle godine prepoznali su „kolika opasnost prijeti regiji”.
Hezbolah neće sjediti skrštenih ruku
Činjenica da Iran u ovom trenutku tako odlučno promovira takozvanu šijitsku „osovinu otpora” protiv Izraela i SAD-a, uključujući i sunitski Hamas, s jedne strane ukazuje na to koliko Teheran ozbiljno shvaća sukobe s SAD-om i Saudijskom Arabijom u regiji. Sredinom prošlog tjedna Iran je počeo s pomorskim manevrima u Perzijskom i Omanskom zaljevu. Prema informacijama iranske državne televizije IRIB, tu je predstavljen i jedan novi raketni brod. Ako bi došlo do sukoba u Zaljevu, očigledna je računica Teherana: napadi saveznika, pa i protiv Izraela, doprinijeli bi olakšanju situacije. Nasralah naglašava da Hezbolah ne bi skrštenih ruku gledao napade na Iran.
Jačanje veza Hezbolaha i Hamasa ukazuje i na to da se Teheran ne oslanja na moguće zbližavanje s SAD-om, bez obzira na to što je u Bijelu kuću uselio Joseph Biden. U iranskoj prijestolnici zabrinutost izaziva i najava ministra vanjskih poslova SAD-a u odlasku Mike Pompea o namjeri da se jemenske Hutije stavi na američku terorističku listu.
S druge strane, zbližavanje Saudijske Arabije i Katara ukazuje da se, kada doista postoji politička volja, mogu razriješiti i odnosi koji su završili u slijepoj ulici. Iz Irana je zaljevskim zemljama već stigla ponuda za razgovore. Dalje popuštanje napetosti, a time i u odnosima Irana i njegovih šijitskih saveznika, moglo bi ovisiti o signalima iz Washingtona.
(TBT, DW)
