NAUKA
Ako vam je dan
dosad bio bezbrižan, naučnici su se pobrinuli da nas malo preplaše. Ako se
pitate kako bi svijet kakvog poznajemo mogao doći svome kraju, naučnici imaju nekoliko
scenarija. Tema nije najveselija, ali sve su to teorije koje imaju naučnici
podlogu i ostvarive su, piše Daily Mail
FOTO:
(Screenshot: YouTube)
Ako vama je dan
dosad bio bezbrižan, naučnici su se pobrinuli da nas malo preplaše. Ako se
pitate kako bi svijet kakvog poznajemo mogao doći svome kraju, naučnici imaju
nekoliko scenarija. Tema nije najveselija, ali sve su to teorije koje imaju naučnici
podlogu i ostvarive su, piše Daily Mail.
Erupcija
supervulkana
Supervulkani su
po definiciji sposobni izbaciti barem hiljadu kubičnih kilometara materijala u
zrak tokom erupcije. Srećom, tako ne događa se često, no geolozi znaju kako bi
posljedice izgledale. Kiša ostataka pokrila bi kopno veličine Europe, no pravi
bi problem bili oblaci otrovnih plinova.
Oni bi prekrili
cijeli planet, upijali bi Sunčevo zračenje i zagrijavali gornji sloj atmosfere
te sprečavali toplinu da dopre do tla. Uslijedila bi velika hladnoća, možda čak
i ledeno doba.
Posljednja
supererupcija dogodila se prije 27 hiljada godina na Novom Zelandu.
Nadajmo se da
nije vrijeme za novu.
Nuklearna zima
Nuklearni rat
između velikih svjetskih sila izazvao bi slične dugoročne posljedice kao i
erupcija supervulkana. Naravno, nuklearno naoružanje odnijelo bi nebrojene
živote, ali bi isto tako podigle u atmosferu guste oblake pepela koji bi
blokirao Sunčevu svjetlost barem nekoliko mjeseci.
Temperature bi se
spustile, biljke bi izumrle, a uskoro i životinje i ljudi.
Udar asteroida
Asteroidi
bezbrižno putuju svemirom i ponekad nalete na neko veće nebesko tijelo pa tako
i na Zemlju. Najpoznatiji asteroidni udar zasigurno je onaj koji je istrijebio
dinosaure, ali potrebna je i petina takve snage da počini nepopravljivu štetu.
Takav bi udar sravnio sve u krugu od 300 kilometara, no pravi bi problem, još
jednom, bila prašina koja bi se podigla u atmosferu.
Dalje je već
poznato: nema topline, nema svjetla, pad temperatura, svi izumiremo. Ništa
bolje ne bi bilo ni da udari u ocean. Ono što ne bi uništili ogromni tsunamiji,
uništilo bi UV zračenje koje bi prodiralo do zemlje jer bi morska voda u
atmosferi praktički razgradila ozonski omotač.
Efekt staklenika
Efekt staklenika
pojam je kojim nas naučnici godinama plaše. Pojednostavljeno, zbog pretjeranog
ispuštanja ugljen dioksida u atmosferu stvara se sloj koji zadržava višak
topline i podiže temperaturu na zemlji. Apokaliptični scenarij bi uslijedio ako
bi se nastavilo ispuštanje tog plina u atmosferu zbog čega bi se došlo do tačke
bez povratka i temperature bi se podigle i za nekoliko stotina stepeni.
Naravno, život bi u takvim uvjetima bio potpuno nemoguć.
Gašenje Sunca
Čak i Sunce ima
svoj rok trajanja, kao i svaka zvijezda. Kada se ugasi, pretvorit će se u
crvenog diva i progutati nekoliko najbližih planeta, uključujući i naš. Ne
bismo imali vremena ni smrznuti se zbog pada temperature. Srećom, taj se
scenarij neće obistiniti još najmanje 5 milijardi godina.
Gama-zrake
Gama- zrake
nastaju eksplozijama zvijezda i mogu odaslati toliko energije u 10 sekundi
koliko Suncu treba u cijelom životnom vijeku. Da zahvati zemlju, ozonski omotač
bio bi spržen, a mi ostavljeni na milost i nemilost smrtonosnog UV zračenja.
Globalna pandemija
Svijet je doživio
mnogo pandemija smrtonosnih bolesti, SARS i ebola dogodile su se relativno
nedavno. naučnici su identificirali tri karakteristike bolesti zbog kojih bi je
bilo nemoguće suzbiti: promjenjivost, brzo mutiranje i otpornost na cjepiva.
Jedna takva bi vjerojatno izbrisala ljudsku rasu.
Štaje od svega
toga najizglednije? Statistički, erupcija supervulkana. Iako, nikad se ne zna
kada može izbiti nuklearni rat ili pandemija. Neki od tih scenarija mogu se
spriječiti, a neki ne. Ako ništa drugo, za nekoliko milijardi godina Sunce će
nas dostići.
(The Bosnia
Times)
