Nakon terorističkog napada u Beču početkom novembra, u kojem su stradale četiri osobe, mediji na njemačkom jeziku su se zapitali je li Balkan „leglo islamizma”? Jer počinitelj, kojeg je policija usmrtila, bio je Kujtim F. (20), čiji roditelji su Albanci porijeklom iz makedonskog Čelopeka.
U opširnoj analizi lista Neue Zürcher Zeitung sada se postavlja pitanje predstavlja li balkanski islam prijetnju za zemlje u koje obično doseljavaju ljudi s Balkana? I kako se to islam na Balkanu promijenio u posljednjih dvadeset godina? Novinar Andreas Ernst, odličan poznavatelj regije, piše da muslimani čine oko trećinu stanovništva na Zapadnom Balkanu, ali da je samo manji dio njih stvarno religiozan. Na Balkanu se, piše Ernst, prakticira „tolerantni sunitski islam čije zapovijesti vjernici velikodušno tumače, recimo kad je u pitanju alkohol”.
„Tokom ratova devedesetih porastao je utjecaj radikalnih struja iz inostranstva kroz djelovanje humanitarnih organizacija. Mnoge su potjecale iz Saudijske Arabije i Emirata. Utjecaj njihovih misionarskih mreža je najočitiji kada se radi o gradnji džamija. Za razliku od tradicionalnih jednostavnih džamija s minaretima nalik na olovke, bogomolje finansirane stranim novcem često su velike i pompozne. One su i bile mjesto gdje se početkom milenija odvijala borba starosjedilaca i mladih gorljivih vjernika”, piše u uglednom švicarskom listu.
Dalje se navodi da su tradicionalne zajednice bile suočene s „paralelnim vjerskim zajednicama” i „radikalnim snagama” koje su posljednjih godina potisnute. „Opadanje saudijskog utjecaja stvorilo je prostor za tursku religijsku instituciju”, dodaje Ernst. On piše i što je ta „ubrzana pluralizacija islama” značila: „Za mlade ljude gladne vjere su mistične sufističke sekte, strogo vjerni selefisti i karizmatični propovjednici često atraktivniji nego službeni predstavnici religije sa svojim mlakim porukama. Tako su nastale nove, djelomično i opasne struje selefizma spremnog na nasilje.
“Radikalizacija na Zapadu je vjerovatnija”
