Iran i Irak su vodili brutalni, osmogodišnji rat, koji je trajao od 1980. do 1988. godine. Bagdad je napao Islamsku Republiku pokušavajući zauzeti naftom bogatu provinciju Khuzestan,ubrzo nakon Iranske revolucije koja je izbila 1979. U sukobu je poginulo do 1,2 miliona ljudi, a za vrijeme rata Irak je upotrijebio hemijska oružja protiv iranskih vojnih jedinica, ali i civilnih ciljeva.
Američki predsjednik Donald Trump navodno je još veća prijetnja Iranu nego što je to bio Sadam Hussein, sugerira glasnogovornik vlade Ali Rabiei.
“Neke političke elite na različitim razinama ne vjeruju da je danas Trump nasilniji i brutalniji od Sadama, jer svojim postupcima ugrožava živote i sigurnost Irana”, rekao je Rabiei, a njegove primjedbe citirala je iranska studentska novinska agencija.
„Ako je Sadam htio zauzeti Khuzestan i iranski grad Khorramshahr, Trump danas pokušava fragmentirati i posjeći Iran kako bi pobijedio nacionalni duh i identitet iranskog društva”, dodao je.
Iako je vlada Sadama Husseina prijetila uništenjem iranskih sela i gradova, Trump danas prijeti uništenjem kulturnih i civilizacijskih središta zemlje, izjavio je Rabiei, podsjećajući na Trumpove kontroverzne prijetnje napadom na “52 iranska mjesta”, uključujući “neka koja su na vrlo visokoj razini važnosti za Iran i iransku kulturu. Ove izjave nastale su nakon povećanih američko-iranski napetosti, koje su se dodatno povećale nakon američkog atentata na zapovjednika snaga Revolucionarne garde Quds Qasema Soleimanija.
“Sadamov režim gađao je naš narod raketama i bombama, dok danas Trump bombardiranjem ekonomskim sankcijama i atentatima ima na ciljniku zdravlje, život i egzistenciju našeg naroda”, nastavio je glasnogovornik.
Rabiei je podsjetio da je, baš kao što je Saddam Hussein u rujnu 1980. godine raskinuo Alžirski sporazum iz 1975. koji je bio namijenjen rješavanju bilo kakvih graničnih sporova između Irana i Iraka, nakon čega je pokrenuo svoju agresiju na Iran, 2018. je Trumpov režim učinio isto sa Zajedničkim sveobuhvatnim akcijskim planom u vezi s njegovim dijelom o nuklearnom sporazumu”.
Rabiei je također optužio Trumpovu administraciju za atentat na Soleimanija zbog poraza u kampanji podrške teroristima DAEH-a (ISIS)*, baš kao što je Iran optužio Irak za eliminiranje zapovjednika iransko-iračke ratne kopnene vojske, Ali Sayada Shirazija, na kojeg su izvršili atentat Iranski mudžahedini 1999. godine, koje je podržao Bagdad.
Rabiei je sugerirao da, dok su za vrijeme iransko-iračkog rata bojišnice bile vani, na bojnim poljima, danas je crta bojišnice pomaknuta na ekonomski segment.
Glasnogovornik je naglasio kako Iran “nikada neće podleći” američkom nasilju i sili te da će prije ili poslije svoje silnike ipak baciti na koljena.
NAPETOSTI IZMEĐU SAD-A I IRANA
Desetljeća napetosti između Teherana i Washingtona, koje su rasle od Iranske revolucije 1979. godine, dramatično su eskalirale (usprkos kratkom kopnjenju sredinom 2010.), nakon što se Trumpova administracijau svibnju 2018. povukla iz iranskog nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. Od tada, zemlje su se u nekoliko navrata opasno nalazile na rubu totalnog rata. Jedan od takvih događaja bilo je rušenje američke bespilotne letjelice koja je vrijedila 220 milijuna američkih dolara u blizini Hormuškog tjesnaca, drugi je bio atentat na generala Soleimanija u siječnju 2020. Osim toga, do rata su mogli dovesti i incidenti koji su se dogodili u travnju, kada su iranske topovnjače provocirale američke ratne brodove, koji su stacionirani u Perzijskom zaljevu, što je navelo Washington na prijetnju “uništenjem” bilo kojih brodova koji se budu nalazili u prevelikoj blizini američkih brodova.
Prošli je tjedan Pentagon u Perzijski zaljev poslao svoju flotu pod vodstvom USS Nimitza, nosača zrakoplova, na što je Teheran izjavio da će budno pratiti svaki američki pokušaj teatralnog prikaza sile.
(TBT, Mediji)
