Odnosi između Izraela i Turske nisu se pogoršali samo na polju diplomatije, gdje je posljednjih godina primjetna nestabilnost i stagnacija, već se takva situacija odrazila i na obavještajne kuloare, regionalne saveze i borbu za moć i utjecaj na Bliskom istoku.
Iako su Iran i njegov nuklearni projekt korišteni su kao sredstvo za zastrašivanje kojim je Izrael više od decenije satanizirao Teheran na Bliskom Istoku i u svijetu, obavještajne procjene i tajni sastanci koje je u posljednje dvije godine šef izraelskog Mossada Yossi Cohen održao s dužnosnicima iz arapskih zemalja bili su ulaznica za suočavanja s rastućim turskim regionalnim utjecajem.
Izrael je zaigrao na kartu ulaganja diplomatskih napora protiv Turske prije otprilike dvije godine kroz tajne razgovore i kontakte između šefa Mossada s dužnosnicima iz Egipta, Saudijske Arabije i Emirata. Tom prilikom je šef Mossada Yossi Cohen rekao: ”Turska u vrijeme vladavine Recepa Tayyipa Erdogana predstavlja veću opasnost od Irana”, prema onome što je prije nekoliko dana napisao Roger Boyes, urednik u Redakciji za vanjsku politiku i kolumnista The Timesa.
Iran i Turska
Šef Mossada, koji se smatra arhitektom saveza između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i izaslanikom premijera Benjamina Netanyahua u Zaljevu i arapskim i islamskim zemljama, dodao je da je “iranska snaga krhka, ali da stvarna prijetnja dolazi iz Turske”, u nastojanju da satanizira Tursku u trenutnoj fazi, nakon što je godinama svojim kolegama u Zaljevu govorio da je Iran njihov zajednički neprijatelj.
Izraelski mediji prenijeli su informacije pozivajući se na saudijske izvore da se “šef Mossada sastao u januaru 2019. godine sa saudijskim, egipatskim i emiratskim dužnosnicima kako bi razgovarali o načinima suzbijanja regionalnog utjecaja Turske na Bliskom Istoku, Zaljevu i Magrebu”.
Prema tim izvorima, ovaj susret je inicirao tajni sastanak u neimenovanoj zaljevskoj prijestolnici na kojem su sudjelovali visoki dužnosnici obavještajnih službi iz četiri zemlje, uključujući šefa izraelskog Mossada.
Zaljevski zvaničnici koji su prisustvovali sastanku otkrili su pojedine detalje i naveli da je “šef izraelskog Mossada saopćio na tom tajnom sastanku da se Iran može vojno suzbiti, ali da Turska ima veće i opasnije kapacitete.”
Prijetnje i koraci
Također se navodi da je šef Mossada na sastanku izjavio da je “iranska snaga krhka, te da stvarni strah i prijetnja dolaze iz Turske”. Kako bi radili na rješavanju tog problema, sudionici sastanka složili su se o poduzimanju četiri koraka, s tim da nije otkriveno o kakvim koracima se zapravo radi, vezano za suočavanje i ograničavanje turskog utjecaja.
Smatra se da je Cohen kumovao pomirenju Izraela i Turske, jer je posjetio Ankaru u junu 2016. godine gdje je sklopio sporazum o nagodbi nakon što su se odnosi između dvije zemlje pogoršali poslije incidenta u kom je izraelska mornarica u maju 2010. godine presrela humanitarnu flotilu “Mavi Marmara” na putu za Gazu. Izraelski komandosi su u toj intervenciji ubili 10 turskih aktivista.
Cohenove izjave i stav podudaraju se s procjenama izraelske centralne vojne obavještajne službe Aman za 2020. godinu, jer je Turska uvrštena na popis organizacija i zemalja koje predstavljaju prijetnju za izraelsku nacionalnu sigurnost.
Erdogan i Muslimansko bratstvo
Cohen je pojasnio svoj stav o Ankari vezano za ono što je obavještajna služba Aman nazvala prodorom turskog utjecaja na Bliski Istok i Zaljev, zatim o sukobu oko plina i energije te pokušajima preuzimanja kontrole nad ekonomskim zonama u vodama istočnog Sredozemlja, o čemu govori sporazum o utvrđivanju morskih granica s Tripolijem i tursko vojno prisustvo u Libiji.
Ovakav stav šefa Mossada i izraelske vojne obavještajne službe dolazi u vrijeme kada Tel Aviv nastoji sačuvati diplomatske odnose s Ankarom, budući da se regionalne prijetnje i izazovi za izraelsku nacionalnu sigurnost svode na politiku i ličnost predsjednika Erdogana.
Ovakav izraelski stav protivljenja ličnosti turskog predsjednika i politikama njegove zemlje dolaze kao rezultat, kako su to nazvali, Erdoganove podrške projektu političkog islama, ali i savezu stranke Partije pravde i razvoja (AKP) s Muslimanskim bratstvom u arapskom i islamskom svijetu. To je savez koji izaziva zabrinutost Izraela i vidi ga kao najveću regionalnu prijetnju.
Rizici i izazovi
Kako bi opravdao izraelski stav po pitanju opasnosti i izazova koji nosi rastući turski utjecaji po izraelsku nacionalnu sigurnost i Bliski Istok, dr. Eran Lerman, potpredsjednik Instituta za strateške i sigurnosne studije “Jerusalem”, iznosi svoje mišljenje i naglašava da je “sporazum s Emiratima ojačao položaj Izraela i saveza protiv Erdogana”.
O razlozima koji sprečavaju Izrael da se suoči s Turskom, dok istovremeno izvodi napade na Iran i njegove pristalice, potpredsjednik Instituta “Jeruzalem” smatra da, “čak i u slučaju da sukobi na istočnom Sredozemlju eskaliraju do te mjere da prerastu u vojni sukob, Izrael neće moći direktno učestvovati u borbama na strani Grčke ili Kipra, ili na strani Egipta u Libiji.”
Prema tome, kaže Lerman, “izraelska vojska se sada mora pripremiti najbolje što može za sukob koji bi se lako mogao zapaliti na sjevernom frontu s Iranom koji ima nuklearne ambicije, kao i za sve moguće posljedice tog sukoba.”
Lerman je objasnio da su mnogi Izraelci zabrinuti i postavljaju pitanja o implikacijama dogovora s UAE-om kada je u pitanju Iran i njegov nuklearni projekt, kao i na plan da se dijelovi Zapadne obale stave pod izraelski suverenitet.
Međutim, obznana dogovora u ovom trenutku, kaže izraelski istraživač, “ima i dodatni značaj, jer Emirati, kao i Grčka, pokušavaju zaustaviti pohod turskog predsjednika na Sredozemlju, koji je nedavno dosegao novu razinu”.
Pogoršanje i jačanje
Ukazujući na produbljivanje diplomatske krize između Izraela i Turske, ali i na nemogućnost da se stvari vrate u prijašnje stanje i nepostojanje prilike za dogovor i saradnju u vanjskoj i regionalnoj politici između dvije zemlje, Institut za nacionalnu sigurnost Univerziteta u Tel Avivu odbacuje mogućnost bilo kakve stvarne i pozitivne promjene u odnosima Ankare i Tel Aviva u skoroj budućnosti.
Amos Yadlin, direktor Instituta i general rezervnog sastava, pita se, analizirajući trenutnu situaciju, postoji li šansa da dođe do pogoršanja odnosa, kakav bi bio konačni ishod takvog pogoršanja i šta bi se desilo u slučaju da Turska postane žestok protivnik Izraela, kada se radi o pripremama Izraela na polju vanjskih poslova i sigurnosti?
Takva pitanja ostaju bez jasnih i preciznih odgovora, no Yadlin smatra da je sporazum između Izraela i UAE-a, pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa, “važno postignuće za nacionalnu sigurnost Izraela i pionirski korak na Bliskom istoku”.
Smatra da ovaj dogovor govori o značajnom jačanju umjerenog i pragmatičnog tabora u suprotstavljanju Iranu i radikalnim šiitskim i sunitskim snagama u regiji te uklanja pitanje jednostrane aneksije s dnevnog reda. Time se “proširuje krug regionalnog mira i stvara otvoreniji ambijent za pregovore i buduće izraelsko-palestinske dogovore”, prema riječima Yadlina.
