U Kočabambi, visoko u bolivijskim Andima, ljudi svakog dana staju u red ispred apoteka, željni da nabave eliksir koji će im, nadaju se, pomoći da izbjegnu covid-19: hlor-dioksid, izbjeljivač koji se koristi za dezinfekciju bazena i podova.
Stručnjaci kažu da je, u najboljem slučaju, ispijanje ove tečnosti besmisleno. U najgorem, veoma je opasno. No u Boliviji, gdje je zabilježen veliki broj hospitalizacija ljudi koji su progutali hlor-dioksid, regionalne vlasti testiraju ovaj “lijek” na zatvorenicima. Ne samo to: Senat je nedavno odobrio njegovo korištenje, a predsjednik parlamenta zapretio je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da će protjerati njihove predstavnike jer se protive korištenju “eliksira”.
Julio Cesar Baldivieso, bivši kapiten fudbalske reprezentacije, požalio se jednoj lokalnoj televizijskoj stanici da bolnice u Kočabambi nemaju “ni testove, ni materijale”, pa je njegova porodica morala da se okrene hlor-dioksidu da bi olakšala simptome koronavirusa.
U svim dijelovima planete, naučnici su morali da se takmiče sa glasinama i tradicionalnim vjerovanjima tokom ove pandemije. No interesovanje za sumnjive lijekove posebno je veliko u Latinskoj Americi, gdje virus nekontrolirano divlja i gdje ih promoviraju čak i brojni političari, bilo zato što zaista vjeruju u njih ili samo da bi prebacili krivicu sa sebe.
U regionu u kojem mnogi ljudi ne mogu sebi da priušte zdravstvenu zaštitu, brzo se pojavljuju profiteri koji žele zaraditi na alternativama.
“Ljudi se osjećaju očajno kada se suoče sa covidom-19”, kaže Santiago Ron, profesor biologije iz Ekvadora koji se javno sukobio sa zastupnicima navodnih “tretmana”. “Lahko ih je obrlatiti pseudonaučnim obećanjima.”
Koronavirus je zarazio više od tri miliona ljudi u Latinskoj Americi. Usmrtio je oko 160.000, pokazuju zvanični podaci. Stručnjaci smatraju da je pravi bilans mnogo mračniji, i da je prikriven malim brojem testova i odbijanjem da se shvate i prihvate razmjere krize.
Covid-19 je udario na ionako krhke zdravstvene sisteme, a mjere zatvaranja su razorile privrede, ne uspijevši pritom da stave virus pod kontrolu. Naučnici ispituju gomilu potpuno nepouzdanih tretmana, a šanse da bilo koji od takvih može da pomogne prilično su niske. Štaviše, za pojedine se već zna da mogu da budu vrlo štetni. U mnogim slučajevima, jednostavno ne postoji nikakav dokaz da su efikasni protiv koronavirusa.
Jedan od tih lijekova je ivermektin, koji se koristi protiv crijevnih glista i drugih parazita.
Dva ministra iz vlade Brazila saopćila su 20. jula da su pozitivni na koronavirus, a jedan se pohvalio da se liječi ivermektinom. Vlada Perua kupila je taj lijek da se bori protiv pandemije i nastavlja da ga promovira, čak i nakon upozorenja SZO da ivermektin ne bi smio da se koristi protiv koronavirusa. To je stvorilo i crno tržište za veterinarsku verziju ovog lijeka, i natjeralo peruansku vladu – i Administraciju za lijekove i hranu Sjedinjenih Država – da apeluje na građane da ne koriste lijekove namijenjene životinjama. Uprkos tome, u malom gradu Nauti, u peruanskoj Amazoniji, lokalni zvaničnici i vjerski poglavari davali su veterinarski ivermektin odraslima, ali i djeci starijoj od četiri godine.
Brazil je drugi po broju inficiranih i smrtnih slučajeva, odmah poslije Sjedinjenih Država. Predsjednik Jair Bolsonaro sve vreme hvali lijek protiv malarije hidroksihlorokin – a to je nastavio uprkos tome što se zarazio covidom-19 i nakon uzimanja tog lijeka nekoliko mjeseci. Naredio je vojsci masovnu proizvodnju ovog lijeka, a nakon što mu je postavljena dijagnoza, mahao je kutijom hidroksihlorokina pred okupljenim pristalicama.
Vlade u Salvadoru, Peruu i Paragvaju takođe su nabavile ovaj lijek. Studije ukazuju da on niti smanjuje opasnost od zaraze, niti ublažava simptome covida-19, niti ubrzava oporavak. Ali jeste potencijalno opasan.
U Venecueli, vlada predsjednika Nikolasa Madura, koja ne može obezbijediti ni čistu vodu i sapun, ponosno je saopćila da su nabavili interferon alfa-2b, lijek koji se koristi protiv različitih virusa, ali i u terapiji kancera. Takođe ne postoji nikakav dokaz da je djelotvoran protiv covida-19.
U ekvadorskom Kongresu nedavno se vodila rasprava o tome treba li dozvoliti hlor-dioksid. On se često reklamira – naravno, ilegalno – kao lijek za bolesti poput side i autizma, i to čak i u Sjedinjenim Državama. Administracija za hranu i lijekove Sjedinjenih Država podvlači da hlor-dioksid nema nikakvu medicinsku vrijednost, a da može imati potencijalno smrtonosne posljedice, kao što su “povraćanje, teška dijareja, pad krvnog pritiska izazvan dehidratacijom i akutno oboljenje jetre”.
Najmanje desetoro Bolivijaca hitno je hospitalizirano zbog trovanja hlor-dioksidom, kaže tamošnje Ministarstvo zdravlja. Novo žarište se pojavilo u julu u ovoj zemlji koja je među najsiromašnijim na kontinentu. Bolnice su bile krcate. Policija je sakupila na stotine leševa iz Santa Kruza i La Paza. Vršilac dužnosti predsednika Janin Agnez i polovina njenog kabineta bila je zaražena. Političari su počeli da pričaju o hlor-dioksidu kao o rješenju. Senat koji kontrolira opozicija usvojio je zakon po kojem su lokalne vlasti mogle hitno da nabave ovo “rješenje”, uprkos jasnim protestima Ministarstva zdravlja.
U San Jose de Chiquitosu, gradu od tridesetak hiljada stanovnika, gradonačelnik je dijelio ovu terapiju. “Primena hlor-dioksida je donijela savršene rezultate kod oporavka teških pacijenata”, rekao je gradonačelnik Jermain Caballero. “Uspjeli smo da stavimo pandemiju pod kontrolu.”
Medicinski eksperti kažu da je hlor-dioksid u najboljem slučaju placebo. Oni koji pričaju o njemu “stvaraju lažni osjećaj sigurnosti”, kaže Virgilio Prieto, direktor epidemiologije u Ministarstvu zdravlja Bolivije. “Oni ugrožavaju čitavu populaciju.”
(TBT, NYT)
