Od tri najveća telekom operatera u BiH, danas je jedinoBH Telecomjoš uvijek u predominantno državnom vlasništvu. Godine 2006. Vlada RS prodala je65%dionica tadašnjegTelekoma Srpskeza646 miliona eura, čime je ova firma prešla u većinsko vlasništvo srbijanskog telekom operatera.Ostalih 35%otpada na različite privatne, državne fondove, male dioničare, itd…
Kada je riječ o najmanjem od tri telekom operatera,HT Eronetu, ovdje jeVlada Federacije BiHvlasnik50,10%dionica,39,10%otpada naT-HT(većinski u vlasništvuDeutsche Telecoma), dok ostalih desetak posto držeHrvatska poštaimali dioničari.
Kada je, pak, riječ oBH Telecomu, čak90% vlasništvaje u rukamaVlade Federacije BiH,dok ostalih10%otpada na privatizacijske investicione fondove i male dioničare.
STRMOGLAVI PAD PROFITA
PrivatizacijaBH Telecomaje godinamaaktuelna temai godinama su vlasti uFederaciji BiHodbijale krenuti putem privatizacije. Argument koji se za to koristio uglavnom je bio da je ova firmazlatna koka, tj. uspješna kompanija koja donosi stabilan i kontinuiran profit Federaciji BiH i čija bi prodaja nanijela ekonomsku štetu građanima ovog entiteta. Ipak, trendovi poslovanjaBH Telecomabacaju nešto drugačije svjetlo na ove tvrdnje.
DobitBH Telekoma2018. godine iznosio je57,2 miliona KM, što je slabiji rezultat nego u istom razdoblju 2017. kada je neto dobit iznosila60,7 miliona KM.S ovim jeBH Telecomprestao biti najprofitabilniji telekom operater u BiH, jer jeM:Tel2018. godinu završio s profitom od61 milion KM.
Prema podacima izfinansijskih izvještaja, dostupnih na zvaničnoj web straniciBH Telecoma, ovo preduzeće je u 2010. godini (doba još uvijek tekuće svjetske ekonomske krize) ostvarilo neto dobit od154,11miliona KM, 2011. godine150,22miliona KM, 2012. godine147,48miliona KM, 2013. godine133,15miliona KM, 2014. godine78,59miliona KM, te 2015. godine80,17miliona KM, da bi taj broj u 2018. kako je već spomenuto, spao na60,7miliona KM, što će reći da jeza manje od 10 godina profit ove kompanije pao za više od dva i po puta!
Postavlja se pitanje zašto dolazi do kontinuiranog pada profitaBH Telecoma, pa samim tim i vrijednosti ove kompanije? DirektorMirsad Zaimovićtvrdi da“BH Telecom nije izgubio prihod od konkurencije, već se radi o padu tržišta, uglavnom zbog korištenjaOTT(Over The Top)aplikacija, odnosno besplatnih aplikacija”.
Ipak, podaci za2018.jasno govori daBH Telecomjeste „izgubio“ od konkurencije, tj. prestao biti najprofitabilnija kompanija u zemlji, iakoM:telima2.131zaposlenog radnika u odnosu na3.288zaposlena BH Telecoma. Podaci koje su javnosti prezentovalePoslovne novine, o omjeru prosječne plate i prihoda po radnikuukazuju na lošu efikasnostu poslovanju javnih operatera. Tako je u 2017. godini uBH Telecomuna prihode po jednom radniku na platu otpadalo24,3%,uHT Eronetu24,5%, dok je taj postotak u operaterima kojinisuu javnom vlasništvu BiH –16,7%uM:Telu, odnosno samo10%u Telemach.
IakoBH Telecomjoš uvijek posluje profitabilno, njegov profit se iz godine u godinu topi, ostvarenirezultati postaju slabijiu odnosu na konkurenciju, poslovna efikasnost je loša, a upitan je i kvalitet usluga i praćenje tehonoških trendova. Da li jerješenje u privatizaciji?
ŠTA DUE DILIGENCE KAŽE ZA BH TELECOM
Prema podacimaCentra za politike i upravljanjeprilikom izvršenja “finanijske i operativne vrijednosti”, odnosnodue diligencezaBH Telecoma i HT Eronetakoji je naručilaVlada FBiH,u izvještaju koji je dostavljenu januaru2018. zaBH Telecomnaglašeno je dapostoji pet potencijalnih rješenja:1) nastavak postojećeg poslovanja, 2) provođenje programa troškovne efikasnosti bez smanjenja zaposlenika, 3) restruktuiranje, 4) privatizacija, 5) restruktuiranje i privatizacija.Ključni zaključcisu da uBH Telecomupostoji potreba za rastom prihoda i operativne marže, bolje iskorištenje imovine, te optimiziranje ulaganja u tehnologiju, a sve u ciljupovećanja konkurentnosti poslovanja. U finansijskom dijelu izvještaja naglašen je pad profitablinosit i marže, kao i pokazatelja poslovanja vezanih za operativnu produktivnost.
Kao što možemo vidjeti udue diligence za BiH,privatizacija se navodi kao jedno od mogućih rješenja za BH Telecom. IDirekcija za ekonomsko planiranjeu svom izvještajuPerspektive za razvoj 2020. – 2022.otvoreno je navela da se može očekivati privatizacija telekomunikacionih kompanija u državnom vlasništvu, i toBH Telecomad.d. Sarajevo iHT Telekomad.d. Mostar.
Ipak, šta o svemu kažu oni koji su najpozvaniji da o ovom pitanju odluče, tj.Vlada Federacijete rukovodstvoBH Telecoma? Kada su u pitanju potonji, oni jasno daju do znanja da su protiv. Bivši direktorBH TelecomaMirsad Zaimoviću intervjuu zaDnevni avaziz maja ove godine istakao je dane postoje nikakve otvorene incijative i najave privatizacije ove kompanije, te da je cilj aktuelne uprave ne privatizacija, nego restruktuiranje i dalje širenje. Protiv privatizacije početkom prošle godine javno je istupio i sindikatBH Telecoma, tražeći umjesto toga odVlade FBiHpotpisivanje granskog kolektivnog ugovora kao mehanizma zaštite od toga i očuvanja radnih mjesta.
Kada je riječ oVladi FBiH, iako je još u 2015. premijerFadil Novalićnajavio da planira privatizovati manjinski paket dionica uBH Telecomutako što biVlada FBiHzadržala udio od 51%, do ovakvog rješenja nije došlo. Početkom 2018. godine Novalić je pak izjavio da“nije predviđena privatizacija BH Telecoma u toku ove godine”.
Bilo kakvi koraci prema privatizacijiBH Telecomanisu učinjeni ni u tekućoj godini. Iako se potpuna ili djelomična privatizacija preporučuje od straneMMF-ai domaćih ekonomskih agencija,jasno je da seVlada FBiH, čak i u slučaju postojanja želje za privatizacijom, suočava s velikim pritiscima – s jedne strane protivprivatizacijeBH Telecomajasno stoje sindikat i uprava, a s druge upitno je postojanje političke većine u vladajućoj koaliciji za ovakvo rješenje, što posebno dolazi do izražaja u trenutku aktuelne krize vlasti.
Prema riječima njemačkog političkog analitičara i višeg saradnikaCentra za politiku demokratizacijeBode Webera, najozbiljniji pokušaj privatizacijeBH Telecomapostojao je tokom2017., kada jeFadil Novaliću saradnji sMMF-omi IBRD-om po cijenu žrtvovanja političke karijere bio spreman krenuti u taj poduhvat. Ipak,Webertvrdi da je ovaj plan na kraju direktno osujetila EU i tozbog protivljenja Dragana Čovića:
„Protivio se koalicijski partner iz HDZ-a, jer su se bojali da će, ako dođe to privatizacije BH Telecoma,rasti pritisak da se i njihov HT Mostar mora privatizovati.Pa je EU Delegacija u Sarajevu intervenisala i spriječila privatizacijski poduhvat. Htjeli su spriječiti koalicijsku krizu, a zbog kraha tadašnjeg ponovnog pokušaja da se gura Zakon o akcizama kroz Parlament BiH“, ističeWeber.
Iz svega je jasno da je pitanje privatizacijeBH Telecomadaleko više političko i društvenonego čisto ekonomsko pitanje. Iako međunarodne institucije, poputMMFiEBRD, većina ekonomista, ali pojedini ministri i savjetnici u Vladi FBiH preferiraju privatizaciju, politička cijena koju za nju treba platiti je velika. Najveća strankaSDAgodinama je odbijala krenuti putem privatizacije u bilo kom obliku, s obzirom da je zahvaljujući svojojdominantnoj poziciji u FBiHimala efektivnu kontrolu nad ovom kompanijom.
Tu je naročito prisutanproblem preko 3.000 radnikakoji čine i respektabilnoglasačko tijelo, a koji se oštro protive privatizaciji, svjesni da bi ona izvjesno značila i smanjenje broja radnih mjesta te postojećih privilegija koje uživaju zahvaljujući nepostojanjuvećinskog privatnog vlasnika.SDPse iz ideoloških razloga od početka protivi privatizaciji, zastupujući ideju da bi postojeće državne kompanije trajno trebale ostate u državnom vlasništvu.HDZ, s druge strane, također nevoljko gleda na ideju o privatizacijiBH Telecoma, smatrajući da bi ona mogla otvoriti pandorinu kutiju privatizacije i onih državnih kompanija kojeova stranka kontrolišepreko federalne vlade, poputHT Eroneta. Imajući sve u vidu, jasno je zašto sepremijer Fadil Novalićpo ovom pitanju uglavnom drži rezervisano.
ZA I PROTIV PRIVATIZACIJE
Najčešći argumentzlatne kokekoja kontinuirano donosienorman i stabilan profitbudžetu FBiH, a koji se nekoć koristio protiv privatizacijeBH Telecoma, ako je prije deset i više godina i mogao imati određene logike i utemeljenja, to već odavno nije slučaj. Sa dobiti koja se spustilaispod 60 miliona, profit ove kompanijekrajnje je simboličanu odnosu na ukupnibudžet Federacije BiH.
S druge strane, u slučaju daBH Telecompostane vlasništvo nekog od vodećih svjetskih ili evropskih operatera, ono što bi se sa stanovišta interesa potrošača izvjesno moglo očekivati jeste značajno proširenje ipoboljšanje kvaliteta usluge, uz uvođenja mnogih savremenih tehnologija. Kada je riječ o unutrašnjoj organizaciji kompanije, vjerovatno bi došlo doznačajnog restruktuiranjakoje bi vrlo izvjesno podrazumijevalo i smanjivanje, prema realnim pokazateljima, trenutnoprekomjernog broja radnikau ovoj firmi.
Što se tiče sameVlade FBiH, za razliku od simboličnog profita kojiBH Telecomdanas ostvaruje, ova kompanija se i dalje može privatizovati za nekoliko stotina miliona KM. Time biFBiHdošla do značajnog kapitala koji bi pametnim ulaganjem u infrastrukturne projekte i razvoj kompanija generisaoznačajan rast privredeu ovom entitetu.
Ovakav potez FBiH može donijeti iznačajan politički benefit. Prosječne plate i penzije u Federaciji BiHveće su nego u RS, prosječni građanin RS u prosjeku je dva puta zaduženiji od građanina FBiH, a zahvaljujući rastu ekonomije narasli su i budžetski prihodi, tako daFBiHposljednje dvije godineima budžetski suficit,za razliku od RS-a koji je u deficitu. No, osim što je u deficitu, ekonomsku situaciju uRepublici Srpskojdodatno otežava činjenica što je ona sve iole vrijednije firme već rasprodala, tako da joj postaje sve teže dolaziti do novih sredstava neophodnih za održavanje postojećeg nivoa rashoda.
FBiH, osim što se ne suočava s tim problemom, ima dodatnu priliku da sticanjem kapitala od prodajeBH Telecomai njegovim ulaganjem napravi značajan iskorak u ekonomskom razvoju u odnosu na manji entitet, što bi bio dodatni adut protivDodikove destabilizatorske politikei separatističke retorike.
Mnogobrojni su argumenti zašto biprodajaBH Telecomau ovom trenutku bilo adekvatno rješenje koje ima svoje ne samo ekonomsko, nego ipolitičko opravdanje.S druge strane,argumenti protivdjelomične ili većinske privatizacije, ako su nekoć i imali smisla, u međuvremenu su prilično iscrpljeni.
Ipak, kod donošenja ovakvih odluka, u BiH tradicionalnoklanovski i stranački interesiodnose prevagu nad ekonomskom i političkom logikom, te se može očekivati da će se i dalje odgađati rješavanje pitanjeBH Telecoma. Za to vrijemeprofit ove kompanije nastavlja da se topi, ali ne i broj radnika, dok građani sve otvorenije ističu nezadovoljstvo uslugama koje dobijaju.
(TBT, PRESS, Autor: Danijel Hadžović)