Rezolucijom, čiji je autor poslanik socijalista Malik Ban Achour, poziva federalnu vladu da “formalno prizna državu Palestinu zajedno sa državom Izrael i ovo priznanje smatra doprinosom Belgije rješenju zasnovanom na suživotu dvije demokratske i nezavisne države koje imaju pravo da žive u miru i sigurnosti sa uzajamno priznatim, prihvaćenim i poštovanim granicama “ piše European Jewish Press.
Izraelski planovi za aneksiju su zabrinjavajući. Dakle, moramo promijeniti našu strategiju i doprinijeti dvodržavnom rješenju “, detaljan je Achour.
Zakon je prvi put predstavila Socijalistička partija i dobila podršku ljevičarskih stranaka prije nego što ga je Komitet za vanjske poslove Doma usvojio početkom ovog mjeseca.
The Jerusalim Post saopćile su da se očekuje da će niže vijeće parlamenta glasati o tome da li treba da pozove EU da sankcionira Izrael “kako bi pružili proporcionalan odgovor na bilo kakvu izraelsku aneksiju okupiranih palestinskih teritorija”.
Švedska je jedina država članica EU koja je priznala Palestinu kao državu. Iako su švedski zakonodavci u oktobru 2014. godine odobrili zakon u vezi sa priznanjem, sličan prijedlog koji je u decembru 2014. sačinila Belgija još uvijek ostaje u pozadini.
Belgijsko ministarstvo vanjskih poslova pojasnilo je svoj stav po tom pitanju u novembru 2018. godine – nakon što je savezna vlada poboljšala status misije Palestinske oslobodilačke organizacije u svojoj zemlji.
„Belgija nije promijenila svoj stav u vezi sa Palestinom: palestinska država, unutar granica određenih na osnovu pregovora iz 1967. godine, a Jerusalim je glavni grad dviju država, dio je parametara koje je međunarodna zajednica već davno dogovorila kao rezultat mirovnog procesa u okviru dvodržavnog rješenja na koje Belgija poziva ”, rečeno je u tom trenutku iz ministarstva.
Prema brojnim kasnijim rezolucijama Ujedinjenih nacija, napad na Izrael od strane Egipta, Jordana i Sirije u „Šestodnevnom ratu“ iz 1967. godine bio je nezakonit prema međunarodnom pravu. Prije rata, granice Izraela bile su one određene na kraju njegovog rata za nezavisnost 1949. godine, a koje su UN odobrile.
Države EU, Španija, Irska i Luksemburg takođe razmatraju ovo pitanje, posebno u slučaju moguće izraelske aneksije dijelova palestinskih zemalja.
The Times of Izrael je 10. juna objavio da je njemački ministar spoljnih poslova Heiko Maas upozorio izraelske lidere tokom nedavnog putovanja u Jerusalim. Ministar je, kako se izvještava, rekao zvaničnicima da zemlje pored Njemačke mogu uvesti sankcije Izraelu ili priznati palestinsku državu u slučaju insistiranja Izraela na aneksiji.
Gideon Meir, bivši izraelski ambasador u Italiji, rekao je u decembru 2019. godine da bi i priznanje palestinske države od strane EU u cijelosti učinilo malo u pomjeranju igle.
“Jednostrano priznanje neće ništa riješiti. Tačno je suprotno: Palestinci će biti još irelevantniji u očima Izraelaca”, rekao je, napominjući da Palestinci moraju da pregovaraju direktno sa Izraelom.
“Do sada su propustili svaku priliku da to učine u prošlosti”, tvrdio je Meir.
U isto vrijeme, za sukob je kriva i desničarska vlada, pošto se jedva fokusirala na postizanje mira, kaže bivši ambasador.
“Kao jaka zemlja, mi bi trebali biti ti koji pokreću i podstiču razgovore, jer tamo ima ljudi koji traže samoodređenje”, rekao je.
(TBT, Mediji)
