Val antirasističkih protesta zadnjih sedmica trese Sjedinjene Države i na svom putu ruši ili oštećuje spomenike ljudima koji su bili povezani s rasizmom ili ropstvom. Fokus demonstranata, međutim, zadnjih dana skreće i prema historijskim osobama koje su se dugo smatrale nedodirljivim.
Iako su demonstranti u prvo vrijeme bili usredotočeni na uklanjanje spomenika generalima Konfederacije, pokret je počeo skretati pogleda i na ikone američke historije, uključujući na “očeve nacije” Georgea Washingtona i Thomasa Jeffersonaili predsjednika Theodorea Roosevelta.
Smrt Georgea Floyda, crnca kojeg je ugušio policajac u Minneapolisu 25. maja, izazvala je debatu o spomenicima u čast ljudima koji su bili u središtu američkog robovlasničkog sistema. Neki od njih su i srušeni ili išarani.
“Na pitanju spomenika vodi se bitka o narativu američke historije“, kaže Carolyn Gallaher, profesorica na Američkom univerzitetu u Washingtonu.
“Na jugu su ljudi odlučili poštovati lidere Konfederacije. Demonstranti im sada kažu ‘više ne'”, rekla je Gallaher. Ropstvo je bila ekonomska kralježnica američkog juga sve do kraja Američkog građanskog rata 1865. godine. To je ostavilo trajnog traga na kulturu, stereotipove i percepciju te regije.
U Virginiji, gdje su osnovane neke od prvih engleskih kolonija prije nego je postala srce ropstva u Americi, demonstranti su zatražili uklanjanje spomenika generalu Robertu E. Leeju, vođi i najslavnijem pripadniku konfederacijske vojske. Lee ponosno stoji usred Richmonda, glavnog grada Konferederacije tokom građanskog rata. U Washingtonu je prošle sedmice srušen spomenik konfedracijskom generalu Albertu Pikeu. Ali sve češće ni druge figure s važnim mjestom u američkoj historiji nisu sigurne. U ponedjeljak navečer demonstranti su pokušali srušiti spomenik Andrewu Jacksonu, sedmom predsjedniku, u parku Lafayette, blizu Bijele kuće.
Ni Washington nije neupitan
Meta nekih demonstranata je i treći predsjednik Thomas Jefferson. Iako autor Deklaracije o nezavisnosti, on je bio vlasnik više od 600 robova i crnu je rasu smatrao inferiornom bijeloj. “Mnogo je njegovih spomenika koje bi trebalo maknuti”, napisala je televizijska voditeljica Shannon LaNier u eseju u Newsweeku. LaNier je potomkinja Sally Hemings, jedne od Jeffersonovih robinja s kojojm je imao šestero djece.
“Spomenici gospodarima njihovih porobljenih predaka, ubojica, bijelih suprematista izazivaju veliku bol mnogim Afroamerikancima”, napisala je LaNier.
Čak i otac domovine i njen prvi predsjednik George Washington više nije neupitan. I on je na svojoj plantaži Mount Vernon, južno od glavnog grada koji nosi njegovo ime, imao stotinjak robova. “Spomenici na javnim mjestima su oblik poštovanja, a mnogi se sada pitaju zašto poštujemo robovlasnike”, kaže Gallaher. Bez obzira na to što postoje goleme i jasne razlike između generala Leeja i očeva nacije, “svi su oni bili robovlasnici”, rekla je.
Historija u muzeje
Daniel Domingues, profesor historije na univerzitetu Rice u Houstonu, smatra da se svaki spomenik Jeffersonu “mora staviti u kontekst s nekom pločom ili natpisom” u podnožju. Grad New York izabrao je drugu metodu i uklonio spomenik 26. predsjednika Theodorea Roosevelta s ulaza Američkog prirodoslovnog muzeja. Usprkos žestokoj osudi aktualnog predsjednika Donalda Trumpa, to je učinjeno zbog osude da predstavlja kolonijalističke i rasističke stavove.
“Teddy” Roosevelt je prikazan na konju, a uz njega hodaju crnac i Indijanac. Muzej je objasnio da spomenik pripadnike crne rase i autohtonih naroda eksplicitno prikazuje kao pokorene i inferiorne. “Gdje ćete povući crtu?”, pitala je glasnogovornica Bijele kuće Kayleigh McEnany.
Trump se, naime, protivi uklanjanju spomenika Konfederaciji “jer bi to uništilo američku historiju i kulturu”. “Američka historija čuva se u historijskim knjigama i u muzejima”, odgovara Domingues.
Gallaher, koja je odrasla u Virginiji, slaže se. “Ljudi ne uče historiju sa spomenika. Naučit ćete sve o Georgeu Washingtonu čak i ako mu spomenik ne bude ondje”.
(TBT, Agencije)
