Planeta se tek počinje oporavljati od krize koja se smatra jednom od najozbiljnijih u posljednjih 30 godina. No hoće li se to zaista brzo završiti? Za Alaina Deneaulta to nije previše očigledno, jer bi, prema njegovim riječima, koronakriza bila manje zdravstvena kriza nego kriza globalizacije, koja je još daleko od toga da kaže posljednju riječ.
Na zapadu je ovo neočekivano razdoblje omogućilo državama da “testiraju poslušnost” svojih građana, primjećuje poznati filozof i ekonomist:
“Prvo što me pogodilo tokom ove krize bila je sposobnost državnih aparata da tako brzo i učinkovito ukrote društvo. Nevjerovatno. To kažem, bez obzira na raspravu o tome jesu li mjere opravdane ili ne. Fascinantno je vidjeti kako su države u tako kratkom vremenu mogle promijeniti društveno ponašanje”, rekao je filozof u intervjuu.
Za Alaina Deneaulta, koji je u jesen 2019. objavio više knjiga o ekonomiji, razlog zašto su vlade tako brzo poduzele mjere je “napad virusa na interese dominirajuće klase”.
“Gotovo je komično vidjeti lidere država kako pokušavaju uzeti kontrolu iz ruku: tržišta, krupnog kapitala i finansijskog sektora”, ironično objašnjava profesor Alain Deneault sa Univerziteta u Monctonu, najvećem gradu u kanadskoj provinciji New Brunswick.
Deneault ne može razumjeti zašto je veliki dio društva stopiran kako bi spriječio širenje ovog virusa, kada prema njemu, mnogo ozbiljnije prijetnje vise nad čovječanstvom:
“U nekim su stvarima ljudi pogođeni uglavnom virusom medija. […] Bilo je iznenađujuće i ironično vidjeti naše vođe kako ulažu toliko energije na ovaj virus, kada su se naša društva već suočila s ogromnim ekološkim i javnozdravstvenim problemima. […] Upravo uništavamo sve živo bez presedana, što nikad viđeno u povijesti, ali ne činimo ništa da se to spriječi“, poručuje Deneault.
Dok se neki posmatrači boje da će upravljanje pandemijom dovesti do velikih ekonomskih padova, Alain Deneault se boji već samog nastavka funkcioniranja sadašnjeg ekonomskog sustava po starom. Drugim riječima, stručnjaci pomiješali rješenje i problem, smatra on.
“Suvremeni kapitalistički režim je gorostas s rakom. […] Kapitalizam proizvodi ono što šteti vlastitim uvjetima opstanka. Danas ništa ne predstavlja veću prijetnju kapitalizmu od njega samog […] Uništavanjem prirode, uništava se ono što joj je potrebno za rast“, nastavlja profesor iz Kvebeka.
Ali što bi bilo rješenje za ovu ekonomiju, koja se smatra neodrživom? Prvo uspostavljanjem “vrlo jakog regionalnog okvira”, čovječanstvo bi moglo uspjeti u razvoju alternativnog modela globalizaciji.
Slično tome, Alain Deneault smatra da se moramo vratiti primarnom značenju riječi ekonomija, koje se ne odnosi samo na novac i razvoj, već i na opće blagostanje zajednice.
„Bio sam vrlo iznenađen kad sam nedavno iznova pročitao „Samoubistvo“ Emila Durkheima. U ovoj se knjizi poznati sociolog pita zašto činimo samoubistvo više na jednom mjestu, a ne na drugom. Durkheim zaključuje da svaki put kada svjedočimo samoubistvu, to je zato što pojedinac gubi vezu sa svojom regijom tako što se nalazi na skali koja je previše apstraktna, prevelika, previše nevidljiva”, ističe on.
U toj perspektivi, Alain Deneault nije baš optimističan za budućnost vlastite države Kanade, koja se često smatra laboratorijom “sretne globalizacije”.
„Čini mi se vrlo jasnim da zemlja poput Kanade ne može preživjeti velike preokrete 21. stoljeća. Kanada će se raspasti silom okolnosti. Kanada je previše anonimna. Ova država je previše “ništa”. To je zemlja koja svojom širinom sprečava političku mobilizaciju”, završava Alain Deneault.
(TBT, Mediji)
