KULTURA
Iako je Mostar veliko univerzitetsko središte i premda
slovi za grad pjesnika, Mostarci više nisu toliko ludi za kulturom. Još prije
desetljeća, zatvorene su skoro sve mostarske knjižare, a kultura čitanja
nastavila silaznom putanjom, kakvom ide već odavno. Nešto se ipak čita.
FOTO: Zalihić (DL)
Iako je Mostar veliko univerzitetsko središte i premda
slovi za grad pjesnika, Mostarci više nisu toliko ludi za kulturom. Još prije desetljeća,
zatvorene su skoro sve mostarske knjižare, a kultura čitanja nastavila silaznom
putanjom, kakvom ide već odavno. Nešto se ipak čita. Zanimalo nas je šta?
Direktor izdavačke kuće Zalihica, književnik Almir Zalihić, koji svake godine
drži štandove sa knjigama na ulazu u Stari grad i u ulici Nikole Šubića
Zrinjskog, kaže kako se najviše traže naslovi popularne psihologije. “Pronađi
svoj put”, “Spasi se od depresije” i slična literatura za samopomoć su među
najprodavanijim knjigama u Mostaru. Čini se da teška ekonomska i društvena
situacija građane tjera na kupovinu tih naslova. Ipak, Zalihić poručuje kako se
čitaju i ozbiljne knjige te da po potražnji naslova ozbiljne književnosti
stanje u Mostaru nije nimalo loše u odnosu na druge bosanskohercegovačke
gradove.
Zašto mostarski studenti ne čitaju?
Direktor Narodne biblioteke u Mostaru, Rasim Prguda
poručuje kako se potražnja knjiga ne može ni usporediti sa vremenom prije rata.
Ali, kako kaže, stanje u Narodnoj biblioteci u Mostaru je još dobro, kakvih
ima. Bore se da obnavljaju knjižni fond. Interesovanja čitatelja ima, ali bi
moglo biti mnogo više.
Ako se uzme u obzir kako je Mostar veliki univerzitetski centar sa desetinama hiljada
studenata – budućih akademskih građana, onda slaba zainteresovanost za knjige posebno
upada u oči. Umjesto da čitaju obavezno štivo i tako ispune svoj školski ili
studentski zadatak, ali se i duhovno obogate, mladi pribjegavaju prečicama
poput čitanja sažetaka na internetu i tako varaju sistem, ali, dugoročno i sami
sebe. Kako kaže Prguda – “Mladi misle da mogu pročitati na internetu Derviš i
smrt i da to prođe, ali to nije dovoljno.”
Ko zapravo u Mostaru čita?
Ukoliko većina studenata pribjegava čitanju skripti umjesto
udžbenika, sažetaka književnih djela umjesto čitavih knjiga, a dobar dio
građana traži literaturu za samopomoć, ko zapravo u Mostaru čita.
O stanju sa čitanjem, pitali smo poznatog hercegovačkog pjesnika Almina Kaplana
koji smatra kako postoji određena kritična masa koja čita – odnosno gradski
kulturtreger. Ali kako je stanje dosta slabo te da većinu ljudi knjiga ne
zanima. “Najbolji pokazatelj su knjižare koje nisu ažurne u nabavci novih
naslova, jer ih ljudi jednostavno ne traže. Poezija se slabo čita. Uglavnom
sami pjesnici i ljudi koji se bave književnošću, čitaju jedne druge. A što se
tiče proze. I to što se uglavnom čita – tu mislim na lako dostupno štivo niske
kvalitete, bolje bi bilo da se ne čita”, smatra Kaplan.
(The Bosnia Times)