ANALITIKA
Danas se navršava 20 godina od kad je
dogovoren Daytonski mirovni sporazum, kojim je zaustavljen rat u BiH koji je
trajao od 1992. do 1995. godine. Najgore je prošao Alija Izetbegović jer je
“potpisao” Republiku Srpsku. Neki misle da je morao, inače bi bio otorovan kao
Jaser Arafat?!
FOTO: Milošević, Tuđman, Izetbegović
(Arhiv)
Danas se navršava 20 godina od kad je
dogovoren Daytonski mirovni sporazum, kojim je zaustavljen rat u BiH koji je
trajao od 1992. do 1995. godine. Najgore je prošao Alija Izetbegović jer je
“potpisao” Republiku Srpsku. Neki misle da je morao, inače bi bio otorovan kao
Jaser Arafat?!
Ipak, dvije decenije od Daytona obilježavaju
se u atmosferi i dalje prisutnih podjela između entiteta, uz nastojanje
Sarajeva da jača institucije federacije, ali i uz rješenost i odluku Republike
Srpske da se o odnosima u zajedničkoj državi izjasni referendumom.
Međunarodnim zvaničnicima ne sviđa se ideja
o referendumu, a zvanični Beograd u toj namjeri Srpskoj savjetuje uzdržanost,
izvještava agencija Wright-Patterson u gradiću Dayton, u SAD, poslije
tronedjeljnih pregovora predstavnika BiH, Hrvatske i Jugoslavije, uz
posredovanje SAD.
BiH je podijeljena na dva entiteta,
Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog
sekretara SAD Warrena Christophera, parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija
Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.
Tri nedjelje kasnije, 14. decembra 1995,
pomenuta trojica zvanično su potpisala mirovni sporazum u Jelisejskoj palati u
Parizu.
Potpisnici su se obavezali da međusobne
odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom helsinškom aktu i
drugim dokumentima OEBS-a i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje
nesporazuma isključivo na miroljubiv načun.
Bio je to krajnji ishod shuttle-diplomatije,
koju je počeo Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD-a, a
koja je podrazumijevala posredničku diplomatiju između zaraćenih strana.
BiH podijeljena po principu 51:49 + Brčko
Jedan od osnovnih principa na kojima je Daytonski
sporazum bio zasnovan bila je podjela BiH po principu 51 odsto teritorije
Federaciji BiH i 49 odsto Republici Srpskoj, dok je kao poseban uspostavljen
Distrikt Brčko.
Sporazum je najveća ovlaštenja dao
entitetima i naznačio osnovna ovlašćenja za nivo zajedničkih državnih organa, a
potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN-a,
Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS, kao i na međusobno
poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.
Daytonski sporazum ima ukupno 11 aneksa,
koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i
regionalnu stabilizaciju. Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav BiH.
U međuvremenu, original dokumenta je
izgubljen.
Da li će Dayton opstati?
Tokom 20 godina bilo je nekoliko
neuspješnih pokušaja ustavne reforme Daytonskog sporazuma.
Političari u BiH i dalje raspravljaju o
njegovoj reviziji. I dok je dan uspostavljanja mirovnog sporazuma u Republici
Srpskoj republički praznik i neradni dan, u Federaciji BiH je običan radni dan
– tamo će se praznovati 25. novembra, Dan državnosti BiH.
Dvije decenije od Daytona obilježavaju se u
atmosferi i dalje prisutnih podjela između entiteta.
Sarajevo želi da jača institucije Federacije.
Republika Srpska želi da se o odnosima u zajedničkoj državi izjasni na
referendumu.
Istina, nije to referendum o ostanku u
zajedničkoj državi, već će se građani pitati podržavaju li “neustavno i
neovlašTeno” nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne
zajednice, posebno onih u sudu i tužilaštvu.
Srpski premijer Aleksandar Vučić tim
povodom ranije je izjavio da je saslušao argumente predsjednika RS Milorada
Dodika, da je pokušao da mu ukaže na neke svoje stavove, sagledavši problem iz
“šireg ugla”, te da je zaključio da je neophodno da “o svim
pitanjima još razmislimo”.
Od Daytona je prošlo 20 godina i jeste tim
sporazumom zaustavljen krvavi rat u Bosni i Hercegovini, ali je i tada i
kasnije bilo mnogo viđenja i tumačenja i rata i Daytonskog sporazuma.
Nesumnjivo je, međutim, da se i sam
sporazum dvije decenije od potpisivanja različito interpretira, da po mišljenju
mnogih u Bosni i Hercegovini, RS ali i međunarodnoj zajednici, praktično i ne
postoji, da je “potopio” sam sebe, neprimenjiv je, prevaziđen i
nepotreban, zbog čega se već nekoliko godina govori o potrebi njegove dopune
ili revizijie.
EU – o novom Daytonu “nema ni
govora”
O tome, potvrdila je to prošle godine
prilikom posjete Sarajevu visoka predstavnica EU, Federica Mogerini niko u
Evropi ne razmišlja, a o nekom novom Daytonu”nema ni govora”.
Mogerini je tada reagovala na Deklaraciju
Hrvatskog sabora o uspostavljanju simetrične federacije u slučaju da se ne
postigne konsenzus o stvaranju hrvatske federalne jedinice.
Njena je reakcija, inače, bila na tragu
njemačko-britanske inicijative kojom Njemačka i Velika Britanija iniciraju novi
plan o ubzanju reformi u BiH, što bi, smatraju, toj zemlji otvorilo evropsku
perspektivu i nadu da će stvari početi značajnije da se mijenjaju.
Naime, njemački i britanski ministri
spoljnih poslova Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond u Berlinu su
predstavili plan po kojem bi novoizabrane vlasti u BiH i pismeno preuzele
obavezu sprovođenja vlasničkih, socijalnih i pravnih reformi nužnih za članstvo
u EU, a kao nagradu odmah bi dobili stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji
i pridruživanju s Unijom (SAA), potpisanog još 2008. godine.
Tačku na priču o promjeni Daytona stavio je,
čini se, i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Edward Ferguson koji je
pred prošlu godišnjicu izjavio da je BiH po tom sporazumu zemlja sa dva
entiteta i da će “tako i ostati”.
Upitan da li do promjena Daytona može da
dođe “kroz neku akciju izvan BiH”, Ferguson je rekao da se
“ustav može mijenjati samo na ustavan način”, a “ne od strane
međunarodne zajednice” i “ne putem nezakonitih referenduma”.
I dok predsjednik Dodik ne osporava
evropski put BiH, ističe čak da će podržati i njemačko-britansku inicijativu
“ukoliko ona ne zadire u ustavne nadležnosti RS”, vlast u Banjaluci
poziva se na činjenice koje govore o permanentnom oduzimanju nadležnosti
Srpskoj ali i na to da se postupci protiv počinilaca ratnih zločina u Sarajevu
vode traljavo, što je sve, tvrde, razlog da se građani RS na referendumu
izjasne žele li dalje tim putem.
“Postoji daytonska struktura,
predviđena ustavom, kao i antidaytonska realnost u BiH. Ta antidaytonska
realnost proizvela je 80 institucija mahom odlukama Visokog predstavnika za
BiH, koje nisu proizvod obaveza predviđenih Daytonskim sporazumom”,
izjavio je nedavno predsjednik Dodik na konferenciji “Daytonski sporazum –
dvije decenije mira i pouke za svijet”.
Pravno nasilje nad Daytonskim sporazumom od
strane visokih predstavnika u BiH već godinama pominje analitičar iz Washingtona
Obrad Kesić, koji tvrdi da su međunarodni predstavnici “izmijenili taj akt
u praksi, nezakonito prebacivali nadležnosti sa entiteta na centralnu vlast, te
smjenjivali neposlušne političare”.
S druge strane, podrška promjenama Daytonskog
sporazuma i postojećeg ustavnog uređenja BiH u Federaciji ne jenjava, a
politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić smatra da bi reformama trebalo
uspostaviti funkcionalniju državu koja će zadovoljiti interese sva tri
konstitutivna naroda, nacionalnih manjina, građana BiH.
Istovremeno, Brandon Tensley, stručnjak za
spoljnu politiku, manjinska prava i evropski nacionalizam sa Oxforda, tvrdi
kako većina zapadnih političara smatra da BiH više nije važna, jer je 1995.
godine postignut kakav-takav mirovni sporazum, te ukazuje da danas taj sporazum
predstavlja čak i regionalni problem, zbog čega je EU sada dužna da “riješi
situaciju koju je sama napravila”.
O potrebi promjena u BiH govori i
predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS Branko Todorović, koji,
međutim, upozorava da njih ne mogu donijeti oni koji su se u proteklim godinama
osvjedočili samo u opstrukcijama reformi, korupciji i kriminalu.
Međunarodna zajednica, prije svega EU, mora
da preuzme veću odgovornost za sve ono što se dešava u BiH, jer za to ima i
mandat i obavezu, slaže se Todorović s Tensleyem.
“Neprihvatljivo je da se iz relativnog
blagostanja u EU, posmatraju vlastodršci u susjedstvu kako krše sve
civilizacijske norme i vrijednosti i odbijaju da primjene preuzete obaveze i
kada su ljudska prava u pitanju. Ne zaboravimo, Evropska konvencija za ljudska
prava i osnovne slobode nadređena je Ustavu BiH i trebalo bi da se
primjenjuje”, poručuje Todorović.
Da li je Dayton prevaziđen, što zagovaraju
neki međunarodni zvaničnici, ali i pojedini u Federaciji, ili su izvorni
elementi tog sporazuma i danas veoma primjenjivi, tema je i na 20. godišnjicu
od potpisivanja, a svoju privrženost Daytonu prije dva dana u Beogradu je još
jednom potvrdio predsjednik RS, ocijenivši da je Daytonski sporazum jedan od
deset najboljih međunarodnih ugovora u svijetu, zbog čega su, smatra,
neopravdani zahtjevi za promjenu Ustava i sporazuma.
“Daytonski sporazum je donio mir u BiH
i utvrdio društveno-političko uređenje koje je federalno-konfederalnog tipa. Na
taj način, on je pronašao model koji je najbolji i najprihvatljiviji za BiH jer
BiH je zemlja u kojoj samo kompromis može donijeti određena rješenja”,
rekao je Dodik na skupu na kom se govorilo o dometima Daytona.
On je istakao da se Republika Srpska zalaže
za kompromis, ali ne po cijenu da joj se oduzimaju nadležnosti i bez saglasnosti
entiteta prenose na nekog drugog.
Profesor Fakulteta političkih nauka u
Banjaluci Nenad Kecmanović danas je na istom skupu poručio da su najveći i
najdosljedniji branioci Daytonskog sporazuma upravo Republika Srpska i srpski
narod.
A šta kažu političari iz BiH?
Na nedavno održanoj konferencije
“Konsenzus o preuređenju političkog sistema 20 godina poslije Daytona –
realnost ili zavaravanje?” u Mostaru, predsjednik RS Milorad Dodik izjavio
da daytonske nadležnosti koje imaju entiteti, kao i veto, moraju biti sačuvani.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan
Čović rekao je da se u naredne tri godine moraju izvršiti promjene uređenja
BiH, dok je Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva, poručio da nema
trećeg entiteta, niti podjele.
Dodik je, nakon konferencije rekao da u
Republici Srpskoj postoji konsenzus o tome da Ustav bude izmijenjen u dijelu
koji se odnosi na odluku “Sejdić-Finci” i da će Srpska prihvatiti
svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. On je tada rekao i da
secesija nije na dnevnom redu Republike Srpske
Srpski član Predsjedništva BiH Mladen
Ivanić rekao je da će Republika Srpska, kada je riječ o FBiH, prihvatiti svako
rješenje Hrvata i Bošnjaka u vezi sa promjenama Ustava.
On je naglasio da u Republici Srpskoj
postoji aposlutni konsenzus o promjeni Daytona, odnosno Izbornog zakona BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan
Čović rekao je da BiH mora ići naprijed i da se u naredne tri godine moraju
izvršiti promjene uređenja BiH, prije svega Izborni zakon, a kasnije i
racionalizacija uređenja BiH.
“Već smo pokrenuli razgovore o izmjeni
Izbornog zakona kako jedan narod ne bi drugom birao predstavnike. Ključ
dogovora je između Bošnjaka i Hrvata, a tu postoji napredak i iskorak”,
naveo je Čović.
Predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić
rekao je da Bošnjaci moraju ponuditi najveći kompromis ukoliko žele da sačuvaju
BiH.
On je naveo da se Bošnjaci boje
separatizma, a Srbi hegemonizacije, ali da mora biti mudrosti da se postigne
dogovor i odnosi rehabilituju.
Bošnjački član Predsjedništva Bakir
Izetbegović tokom konferencije rekao je da nije sporan dogovor o principu da
jedan narod ne bira drugom predstavnike, već da se samo mora naći mehanizam za
to.
“Nema tu straha, nema trećeg entiteta,
niti podjele”, naglasio je Izetbegović.
On je naveo da FBiH treba biti jedna
izborna jedinica, te naveo da je jedno od rješenja da se jedan član
Predsjedništva bira većinom glasova iz tog entiteta, a drugi većinom sa
većinskih hrvatskih područja.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog
doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić rekao je da je jedan od glavnih
problema nedostatak međusobnog povjerenja.
Bosić, koji je i predsjednik SDS-a, rekao
je da ne vidi mogućnost da Republika Srpska promjeni stav, te da će srpske
stranke podržati svaki dogovor Hrvata i Bošnjaka koji nije na štetu Republike
Srpske.
(The Bosnia Times, Istinito)