Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba
Kur'an nedvosmisleno potvrđuje postojanje dva svijeta: ovaj pojavni, vidljivi svijet, koji se u Kur'anu naziva ed-dun'ja, a koga u bosanskom jeziku imenujemo riječju dunjaluk, i onaj onostrani, nevidljivi svijet, koga Kur'an naziva el-ahireh; u bosanskom: Ahiret. Otuda se vjerovanje u postojanje onoga svijeta, Ahireta, smatra jednim od temelja islamskog vjerovanja. Jednostavno, onaj ko ne vjeruje u onaj svijet (Ahireh), u Dan suđenja (Jevmu d-din) i činjenicu individualnog proživljenja (ba's) poslije smrti, ne smatra se muslimanom. Kur'an, dakle, govori o oba ova svijeta, opisuje ih, navodi njihove odlike, karakteristike i vrijednosti, značaj koji imaju te upućuje na ispravan odnosu prema njima. Najvažniji zaključak koji se jasno i nedvojbeno može derivirati iz kur'anskoga govora, kao i iz hadisa Allahovoga Poslanika, a.s., o dunjaluku i Ahiretu jeste da nam se u njima, tj. u Kur'anu i Hadisu otkriva prava istina, suština ili bit i jednoga i drugoga svijeta. Zato ćemo u nastavku, na temelju tih izvora, izložiti neke od bitnijih odlika i dunjaluka i Ahireta kako bismo nakon te spoznaje prema oba ta svijeta uspostavljali odnos koji se od nas traži. Prvo govorimo o dunjaluku.
Odlike dunjaluka
Prolazno uživanje
U više od trideset kur'anskih ajeta dunjaluk je opisan kao meta’. Riječ meta’ podrazumijeva značenja: uživanja, naslađivanja, korištenja, upotrebe. Znači, meta’ je sve ono što se koristi, što služi za uživanje i što se upotrebljava. Tako se u arapskome jeziku ovom riječju označava: potreba, imetak, posjed, vlasništvo, oprema, odjeća, prolazno dobro, itd. Bitna odrednica svih ovih značenja jeste privremenost ili kratkotrajnost onoga što jeste ili služi kao meta’. Otuda se za privremeni brak, koji je strogo zabranjen u islamu, kaže: mut'a, jer se njime namjerava samo vremenski određena konzumacija braka, a ne njegovo trajanje. Kur'an, dakle, samo jednom riječju opisuje suštinu ovoga svijeta, tj. ovaj svijet je meta’: kratko, prolazno uživanje. Samo ova riječ dovoljna nam je da opišemo današnju modernu ljudsku civilizaciju koja propagira, promovira i svodi se na koncept uživanja (meta’) te koncept potrošnje. Evo nekoliko kur'anskih ajeta koji ovaj svijet opisuju riječju meta’:
Uživanje na ovom svijetu (meta'u d-dunja) je neznatno, a onaj svijet je bolji za onoga ko je Bogobojazan (en-Nisa’, 77); O, narode moj, život na ovom svijetu samo je prolazno uživanje (meta’), a onaj svijet je, zaista, Kuća vječna (el-Mu'min, 39); Sve što vam je darovano samo su naslade (meta’) i ukrasi u životu na ovome svijetu; a ono što je u Allaha bolje je i trajno je. Zašto se ne opametite?(el-Kasas, 60)
Između brojnih hadisa koji govore o dunjaluku kao prolaznom uživanju navest ćemo samo ovaj: ”Dunjaluk je meta’ (uživanje), a najbolje uživanje na dunjaluku je dobra i čestita žena” (Muslim, 2668).
Varljivo naslađivanje
Na dva mjesta u Kur'anu riječ meta’ spominje se zajedno sa riječju gurūr: obmana, varka, iluzija, i tako dobivamo značenje: varljivo naslađivanje. U oba ta slučaja Uzvišeni tim riječima opisuje ovaj svijet, dunjaluk: A život na ovom svijetu samo je varljivo naslađivanje! (meta'u l-gurūr) (Ali Imran, 185 i el-Hadid, 20) U petom ajetu sure Fatir (Stvoritelj) Uzvišeni Allah poziva sve ljude riječima: O, ljudi, Allahova prijetnja je, zaista, istina, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zavara i neka vas obmanjivač-šejtan o Allaha ne zavara (garur). Ovdje se kao obmanjivač, opsjenar, varalica (garur) spominje šejtan, kao i na još dva mjesta u Kur'anu (v.: Lukman, 33 i el-Hadid, 14). Zapravo, garur je, u modernom arapskome jeziku, sve ono što čovjeka obmanjuje: imetak, ugled, strast, čovjek, šejtan. I zaista, sve ove nabrojano, kao i druge stvari, npr.: mediji, moda, vlast, titule… danas umnogome zavode i obmanjuju savremenog čovjeka. Prema tome, ukoliko se prepustimo samo uživanju i naslađivanju (meta’) na ovome svijetu ne razumijevajući njegove darove i ukrase na ispravan način, neminovno ćemo biti njima obmanuti i zavedeni (garur).
Igra i zabava
Sljedeća odlika ili opis dunjaluka dat u Kur'anu jeste da je on Kuća igre i zabave. Uzvišeni kaže: Život na ovome svijetu je smo igra i zabava (leib ve lehv), a onaj svijet je, zaista, bolji za one koji se Allah boje. Zašto se na opametite? (el-En'am, 32); Život na ovom svijetu nije ništa drugo do zabava i igra (lehv ve leib), a samo onaj svijet je – život, kad bi samo oni znali! (el-Ankebut, 64) Tumačeći ajet iz sure el-En'am mufessir Bejdavi veli da riječi: za one koji se Allah boje ukazuju i dokazuju da djela Bogobojaznih ljudi nisu igra i zabava (Envaru t-Tenzil…, 1/486), jer ovaj ajet predstavlja odgovor onima koji kažu: Nema života osim na ovome svijetu i mi nećemo biti oživljeni!” (el-En'am, 32) Mufessir Ismail Hakki, tumačeći ovaj ajet, prenosi izjavu duhovnih autoriteta (ehlu t-tahkik) po kojoj oni dobra djela, zajedno sa Aršom, Kursom, dobrim dušama i Džennetom, ubrajaju u svijet Ahireta, a ne u svijet dunjaluka (Ruhu l-bejan, 3/25). Oba spomenuta ajeta aludiraju na činjenicu da su oni koji negiraju postojanje onoga svijeta, prepuštajući se uživanjima i ukrasima ovoga svijeta, poput djece koja znaju samo za igru i zabavu. Pa zašto se ne opamete?! Eh, kad bi samo znali!
Kuća ukrasa, raskoši, poniženja, zablude…
Mogli bismo još navoditi odlike ovoga svijeta u Kur'anu iz kojih saznajemo o ”prezrenosti ovoga svijeta”, kako bi to rekao imam Ebu Hamid el-Gazali. Gazali tvrdi da je ”većina Kur'ana posvećena tome u nastojanju da se odvrate ljudi od dunjaluka i okrenu Ahiretu; to je i cilj vjerovjesnika, a.s., čak jedini njihov cilj” (Ihja’, 6/11). Gazali će čitav jedan kitab u svome Ihja'u posvetiti upravo toj temi, gdje na jedan neponovljiv način govori o prezrenosti, svojstvima i odlikama ovoga svijeta, navodeći brojne savjete u tom smislu, te objašnjava suštinu dunjaluka u odnosu na prava roba i zaokupljenosti njime od strane ljudi. I, doista, ako promotrimo ajete koji govore o ovome svijetu, većina ih je s negativnim konotacijama. Tako uočavamo da je ovaj svijet: Kuća ukrasa i nadmetanja (el-Hadid, 20); Kuća raskoši i uživanja (el-Mu'minun, 33); Kuća zablude i silništva (el-Kehf, 104, en-Nazi'at, 37-39); Kuća poniženja i prokletstva prkosnika (Ez-Zumer, 26, el-Kasas, 42), Kuća iskušenja (el-Mulk, 1-2).
Kuća stjecanja i lijepoga života
Ali dunjaluk je i Kuća stjecanja dobrih djela i lijepoga života za one koji vjeruju i čine dobra djela. U Kur'anu se veli: Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da, proživi lijep život i, doista, ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili (en-Nahl, 97). Istina, među ranim autoritetima u tumačenju Kur'ana postoje razlike u razumijevanju riječi: da proživi lijep život (hajaten tajjibeten). Tako se u tefsirima bilježi da se pod tim riječima misli na: halal nafaku (Ibn Abbas, Se'id b. Džubejr, Ata); zadovoljstvo (Vehb b. Munebbih, Hasan Basri – od koga se također prenosi da je rekao: ”Lijep život je samo u Džennetu.”); podršku u pokornosti (Dahhak); život u Džennetu (Mudžahid, Katade); sreću (prenosi se od Ibn Abbasa); spoznaju Allaha, dž.š., (Džafer es-Sadik); slast u pokornosti (Ebu Bekr el-Verrak). Također je neko rekao da se misli na nezavisnost od ljudi i zavisnost samo od Gospodara. No, većina mufessira smatra da se pod navednim riječima misli na život na ovome svijetu, a ne na Ahiretu, jer se riječi poslije tih: i, doista, ćemo ih nagraditi… odnose na Ahiret (Ševkani, Fethu l-Kadir, 801).
Značaj dunjaluka
Prema tome, dunjaluk, ovaj svijet, u očima islama ima svoju vrijednost i značaj – kada je u funkciji koja mu je namijenjena. Ali Kur'an upozorava na pretjeranu ljubav prema ovome svijetu te osuđuje da čovjek bude rob dunjaluka. Poznato je da su neki Božiji poslanici imali ogromno bogatstvo, ali su ga učinili slugom vjeri. Također, Kur'an ne zabranjuje da se uživa na ovome svijetu. Stoga možemo kazati da kur'ansko-hadisko učenje o dunjaluku, sumarno govoreći, sadrži sljedeće postavke:
- Kur'an čovjeku dodjeljuje izuzetnu ulogu na ovom svijetu: čovjek je Božiji namjesnik na Zemlji (halifetullah fi l-erd);
- čovjek je na ovom svijetu radi određenog cilja;
- njegov boravak na zemlji, iako prolazan i privremen, nije slučajan ni besmislen;
- ovaj pojavni svijet dat je čovjeku na raspolaganje kako bi na human i halal način koristio njegove blagodati i resurse.
(TBT)