Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova, Hami Aksoy upozorio je da bi to dovelo do ozbiljnih posljedica za snage generala Haftara, ako Libijska nacionalna vojska napadne turske trupe, koje djeluju u Libiji.
“Još jednom naglašavamo da će, u slučaju da naš interes u Libiji dođe pod rizik, to dovesti do ozbiljnih posljedica, nakon čega ćemo Haftarove snage smatrati legitimnom metom za napad”, rekao je Aksoy, obraćajući se novinarima u četvrtak.
Aksoyovi komentari nastali su uslijed primjedbi zapovjednika avijacije Nacionalne vojske Libije, Saqral-Jaroushija ranije tokom dana, kada je ovaj upozorio kako će “najveća avio kampanja u povijesti Libije” biti pokrenuta “u narednim satima” te da će biti usmjerena protiv turskih snaga.
„Svi turski ciljevi u okupiranim područjima Libije legitimni su ciljevi borbenih aviona LNA. Želimo uvjeriti svoj narod da ćemo ih braniti svim sredstvima koja su nam na raspolaganju dok ne pobijedimo neprijatelja ili ne propadnemo na našoj, vlastitoj zemlji“, citiran je al-Jaroushi, dodajući da se civili pozivaju da ostanu podalje od tih mjesta.
“Ovo je posljednji put da upozoravamo one prevarene osobe koje su se pridružile redovima GNA milicije: predati se ili budite uništeni; od njihovih tijela neće biti ničega preostalog za ukop”, upozorio je službenik.
Komentirajući primjedbe, Aksoy je rekao kako je „primjetno da je ta izjava data nakon što su novi vojni avioni raspoređeni u istočnoj Libiji putem vanjske potpore“.
Prošle sedmice FathiBashagha, ministar unutarnjih poslova u vladi GNA-e, tvrdio je da je najmanje osam borbenih mlaznih aviona, uključujući šest MiG-29 i dva Su-24, isporučeno Libiji iz Sirije. Damask je uspostavio diplomatske odnose s vladom sa sjedištem u Tobruku početkom ove godine, obećavši, između ostalog, suradnju protiv “zajedničke turske prijetnje” za obje zemlje. Sirijske vlasti nisu komentirale tvrdnje o borbenim mlažnjacima.
Prema Aksoyu, al-Jaroushijevi komentari su bili “još jedan odraz teških gubitaka koje su Haftarove snage pretrpjele u posljednje vrijeme, čime se pokazuju namjere da se napetosti u Libiji dodatno povećaju”.
Također u četvrtak, visoki turski dužnosnik, kojeg je citirao Bloomberg, rekao je kako je Turska imala dovoljno vatrene snage, koja je koncentrirana u Libiji, za zaštitu svoje baze; radi se o dronovima i ratnim brodovima, koji su stacionirani izvan Tripolija.
Eskalacija tenzija između Tobruka i Ankare nastaje manje od jednog dana, nakon telefonskog razgovora između ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavrova i njegovog turskog kolege, Mevluta Cavusoglua, u kojem su diplomati ponovili potrebu za trenutnim prekidom neprijateljstava u vezi libijskog sukoba te za nastavkom mirovnih pregovora, pod pokroviteljstvom UN-a.
Izvor ruskog ministarstva vanjskih poslova rekao je u srijedu za Sputnjik da Moskva podržava bilo kakvu inicijativu, koja ima za cilj zaustavljanje borbi u Libiji te očekuje da će stranke prestati s operacijama barem za vrijeme ramazanskog bajrama.
SUKOB U LIBIJI
Libija, nekad jedna od najsigurnijih i najbogatijih zemalja u Africi, uništena je u smrtonosnim, duljim od devet godina sukobu, koji traje od 2011., od svrgavanja i ubistva dugogodišnjeg vođe Muammara Gadafija od strane pobunjenika, koje su podržale zračne snage NATO-a. Nakon toga, sjevernoafrička država podijeljena je između zaraćenih militanata, terorističkih skupina, kriminalnih bandi i krijumčara ljudi. U novije vrijeme, parlament sa sjedištem u Tobruku, koji uživa potporu Libijske nacionalne vojske, i Vlade Nacionalnog sporazuma sa sjedištem u Tripoliju, konsolidirali su se kao dvije glavne političke i vojne sile u ratom razorenoj zemlji i svaka je nastojala uspostaviti kontrolu nad cijelom Libijom sve od tada.
U aprilu 2019. LNA je započela ofenzivu na Tripoli, prodrijevši u gradska predgrađa. Međutim, u januaru 2020. Turska je rasporedila ograničeni kontingent borbenih snaga kako bi zaustavila napredovanje i istjerala Haftarove snage izvan grada. Višestruki međunarodni napori da se sukob riješi mirovnim pregovorima do sada su bili besplodni. Posljednja takva konferencija održana je u Berlinu u januaru, a Rusija, Sjedinjene Države, Europska unija, Turska, Egipat i druge nacije pokušale su pritisnuti GNA i LNA da postignu trajni prekid vatre.
(TBT, Mediji)
