Povećanje PDV-a s 5 na 15 posto, smanjenje državnih izdataka za više od 25 milijardi eura. To su drastične mjere kojima je Saudijska Arabija već reagirala na pad cijene nafte koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa, odnosno na recesiju koja je uslijedila.
Već u prvom kvartalu ove godine zabilježeni su ogromni gubici. Nakon što je cijena nafte opala otprilike za 25%, automatski su se smanjili i državni prihodi za skoro četvrtinu (22%). Državni deficit je zabilježio deficit od oko 8,3 milijarde eura. Počele su se i „otapati“ devizne rezerve središnje banke: samo u trećem mjesecu ove godine registriran je gubitak od 27 milijardi eura.
Glavni razlog za takav razvoj je niska cijena nafte. Zbog pada potražnje na svjetskom tržištu već i prije izbijanja korona-krize, recesija uvjetovana tijekom pandemije, odnosno rusko-saudijski konflikt oko cijena nafte dodatno su utjecali na cijenu barela sirove nafte na globalnom tržištu. U aprilu je iznosio nešto manje od 20 dolara po barelu. U međuvremenu se nešto oporavio i popeo na oko 30 američkih dolara.
“Otvorene sve opcije”
U siječnju ove godine jedan barel je koštao oko 66 dolara – a čak ni ta cijena nije bilo onoliko visoka koliko je to Saudijcima bilo potrebno. Za uravnoteženi proračun Rijadu je po vlastitim navodima potrebna cijena od 60 dolara, Međunarodni monetarni fond (MMF) govori čak o 76 dolara po barelu.
Za građane Saudijske Arabije to znači da moraju stegnuti remen. Već početkom maja ministar financija Mohammed al-Džadan je pripremio stanovništvo na predstojeće rezove: „Moramo ekonomski i financijski (…) biti spremni na bolne učinke krize na ljude i privatni sektor“, objasnio je on u intervjuu za TV-postaju Al-Arabiya (koju financira saudijska vlada). Naglasio je kako želi poštivati temeljne potrebe stanovništva, ali i dodao: „Otvorene su sve opcije.“ To se može shvatiti na puno različitih načina.
“Ne samo bogataši…”
Recesija bi mogla imati ogromne posljedice u saudijskom kraljevstvu, i ekonomske i socijalne, očekuje Eckart Woertz, direktor GIGA-instituta za bliskoistočne studije u Hamburgu. „Ipak se mora reći da su neki slojevi saudijskog društva već i do sada živjeli u skromnim uvjetima, dijelom i u siromaštvu. Saudijska Arabija – to nisu samo bogati šeici“, napominje ovaj stručnjak. Građani koje se smatra dijelom srednje klase već odavno se bore za očuvanje svog statusa, dodaje Woertz. A neki drugi na raspolaganju imaju dohodak koji im omogućava tek puko preživljavanje, to su ljudi koji žive na periferiji metropola poput Jeddaha – i to u „kvartovima koje se može nazvati gotovo slamovima“. Još je teže brojnim ekonomskim migantima koji su u međuvremenu ostali bez ikakvih prihoda, naglašava Woertz.
Blagostanje po cijenu poslušnosti
Recesija bi mogla znatno utjecati i na tradicionalni „društveni ugovor“ između vladara i onih kojima se vlada, očekuje Cinzia Bianco, stručnjakinja za arapski poluotok iz think-tanka European Council for Foreign Relations. I napominje da je prijestolonasljednik Mohamed bin Salman (MbS) već ranije „korigirao” smjer u kojem se kreće saudijsko društvo: „A to znači njegovanje hiper-nacionalizma, koji uključuje i kult oko njegove ličnosti. Istovremeno MbS nudi socijalnu liberalizaciju, kojom pokušava pridobiti posebice mlade, odnosno žensku populaciju.”
“Vizija 2030” mogla bi ostati samo – vizija
Ali u svojim reformskim pokušajima (pod sloganom: „Vision 2030“) Mohamed bin Salman će se sigurno suočiti s velikim problemima. „Državni prihodi su već smanjeni, i smanjivat će se i dalje“, uvjeren je stručnjak za područje Bliskog istoka Eckart Woertz. „To će onda rezultirati brojnim rezovima, i to u vremenima u kojima je Saudijska Arabija uključena u vrlo skupi rat u Jemenu, rat koji je doveo do humanitarne katastrofe i koji je politički više nego sporan.“ Woertz je uvjeren da je Rijad već u potrazi za Exit-strategijom. Ali pobunjenici Hutiji, ratni protivnici Saudijske Arabije u Jemenu, pokušavaju osigurati svoje područje moći i ne žele dozvoliti Saudijskoj Arabiji da se povuče bez određenih ustupaka. I zato se Rijad ne može tako brzo „riješiti“ tog rata kao što bi ustvari htio, analizira Woertz. „Državni proračun je pod pritiskom i zbog tog aspekta, to bi se moglo negativno odraziti na planirane reforme.”
Posustale i investicije
Izravne učinke aktualne krize na društvenu stabilnost u Saudijskoj Arabija Cinzia Bianco ipak ne očekuje, barem ne za sada. Ali i ona polazi od toga da će ona itekako utjecati na tempo i obujam programa „Vision 2030“: „Više projekata je već zaustavljeno, to su programi koji zahtijevaju velike državne investicije.“ Ali i u vremenima prije korone bilo je dosta teško pronaći dovoljno inozemnih i domaćih investicija za saudijske reformske projekte, kaže Bianco. Investitori se koncentriraju prvenstveno na energetski sektor, a puno manje na turizam i druge branše koje Saudijska Arabija želi poticati. Zbog pandemije još je teže postalo pronaći investicije koje nisu vezane zu energetski sektor, dodaje Bianco: “Neki od tih sektora, poput turizma, posebno su teško pogođeni pandemijom.“
Stručnjakinja za Bliski istok u tom kontekstvu vidi i neke druge prepreke: „Veći porezi i druge dažbine negativno se odražavaju na poduzetništvo i guše domaću potražnju. Istovremeno pad potražnje opterećuje i energetsku branšu. Taj problem ozbiljno ugrožava uspjeh „Vision 2030“ programa“, zaključuje Cinzia Bianco.
Kraj MbS-euforije?
Još uvijek je otvoreno kako će se kriza odraziti na političku budućnost prijestolonasljednika. „MbS se već sukobio s cijelim nizom ljudi koji su mu sad neprijatelji“, kaže Eckart Woertz. “On je ograničio ideološku dominaciju vehabija, odnosno klerika u svojoj zemlji. I naredio je da se privremeno uhiti neke utjecajne poslovne ljude. Odlučnim akcijama je razljutio i članove kraljevske obitelji.“ Sve to je, objašnjava Woertz, ugrozilo popularnost centra moći – kraljevske obitelji. „Umjesto toga sad uočavamo neku vrstu novog sultanizma, u čijem je centru bin Salman.“
Za sada je teško procijeniti kako će se kriza odraziti na ugled MbS-a među mladim saudijskim građanima, smatra Woertz. Mnogi mladi ljudi pozdravili su njegov reformski kurs, na Twitteru i drugim društvenim mrežama puno je onih koji ga doslovce obožavaju kao neku pop-zvijezdu. „Mladi Saudijci su naravno oduševljeni i zbog kulturne liberalizacije“, komentira njemački stručnjak. „Oni pozdravljaju činjenicu da se u zemlji sad smiju održavati i pop-koncerti. Ali što će biti ako ne budu imali dovoljno novca da si priušte ulaznice?“
(TBT, DW)
