Trend se ponovlja u svim zemljama, ali naučnici još ne mogu da shvate uzrok. Već je je objavljeno da Covid-19 diskriminiše po uzrastu i zdravstvenom stanju. Ali postaje sve očiglednije da diskriminiše i prema polu, pri čemu muškarci imaju veću vjerovatnoću da budu pozitivno testirani i veću verovatnoću da umru od ove bolesti, piše Guardian.
Trend je prvi put primjećen u Kini, gde je jednom analizom utvrđena stopa smrtnosti od 2,8% kod muškaraca u poređenju sa 1,7% kod žena. Od tada se ovaj model ogleda u Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Italiji, Južnoj Koreji i Španiji. U Italiji su muškarci imali 71% smrtnih slučajeva, a u Španiji, podaci objavljeni u četvrtak, pokazuju da je preminulo dvostruko više muškaraca nego žena.
Zašto su muškarci ranjiviji? „Iskreni odgovor je da niko od nas ne zna šta uzrokuje razliku“, rekla je profesorka Sarah Hawkes, direktorica UCL Centra za rod i globalno zdravlje.
U početku, pušenje je bilo najvjerovatnije objašnjenje. U Kini gotovo 50% muškaraca, ali samo oko 2% žena puši, i tako su pretpostavljene razlike u zdravlju pluća doprinijele da muškarci imaju lošije simptome i ishode. Hipotezu o pušenju potkrepio je rad, objavljen prošlog mjeseca, u kojem se navodi da pušači čine oko 12% onih koji imaju manje teške simptome, ali 26% onih koji su završili na intenzivnoj njezi ili su umrli.
Pušenje također može djelovati kao sredstvo zaraze: pušači više dodiruju usne i mogu dijeliti kontaminirane cigarete. Razlike u ponašanju među polovima također mogu imati ulogu. Neke studije pokazuju da muškarci manje peru ruke, manje koriste sapun, manja je vjerovatnoća da će potražiti medicinsku pomoć i vjerovatnije će ignorisati zdravstvene savjete.
Među stručnjacima raste vjerovanje da su u igri i biološki faktori. Iako su u većini zemalja muškarci pušači u većem broju – u Italiji puši oko 28% muškaraca i 19% žena – razlike nisu nigdje tako ekstremne kao u Kini.
„Povećane smrtnosti muškaraca primjećena je u Kini, Italiji, Španiji. To vidimo u vrlo raznim zemljama i kulturama “, rekla je Sabra Klein, profesorica Johns Hopkins Bloomberg škole za javno zdravlje. „Kada to vidim, navodi me da mislim da mora postojati nešto univerzalno što tome doprinosi. Mislim da pušenje nije vodeći faktor.”
Prethodna istraživanja, uključujući i njena, otkrila su da muškarci imaju niži urođeni antivirusni odgovor na niz infekcija, uključujući hepatitis C i HIV. Studije na miševima ukazuju da to takođe može biti slučaj i sa koronavirusima, mada Covid-19 posebno nije proučavan. „Njihov imuni sistem možda neće pokrenuti odgovarajući odgovor kada prvobitno ugleda virus“, rekla je Klein.
Hormoni također mogu igrati ulogu – dokazano je da estrogen povećava antivirusne odgovore imunih ćelija. I mnogi geni koji regulišu imuni sistem kodirani su na X hromosomu (od kojih muškarci imaju jedan, a žene dva), pa je moguće da su neki geni koji učestvuju u imunološkom odgovoru aktivniji kod žena nego kod muškaraca.
Polne razlike u imunološkom odgovoru na Covid-19 vjerovatno će se pokazati u istraživanjima antitijela koja se trenutno rade širom svijeta. Klein je rekla da je već pregledala radove kineskih timova, koji su pratili uzorke krvi pacijenata tokom infekcije. „Možemo uskoro očekivati više“, rekla je. Na kraju, kaže Hawkes, biologija, stil života i ponašanje vjerovatno će igrati ulogu.
(TBT)
