Parlament u Bagdadu je zatražio da se svi strani vojnici povuku iz Iraka, ali Washington to do daljnjeg ne namjerava učiniti. Za američku vladu je ta zemlja i dalje strateški vrlo važna.
U pitanju je jedna od najvažnijih vanjskopolitičkih odluka novije američke historije: trebaju li se američki vojnici povući iz Iraka? Nakon što je američka vojska dronom ubila iranskog generala Ghassema Sulejmanija eskalirao je sukob između Irana i SAD-a, a Irak se nalazi između dvije crte bojišnice. Prošlog vikenda je potom irački parlament zatražio od svih stranih vojnika da napuste zemlju.
S obzirom na ozbiljnost situacije američka politika sada djeluje prilično bezglavo. U ponedjeljak je u javnost procurilo pismo američke vojske iračkom vojnom vodstvu u kojem se najavljuje “premještanje” američkih vojnika. Pismo završava riječima: “Mi poštujemo Vašu odluku da zahtijevate naš odlazak.” No samo malo kasnije je stigao i demanti: prema riječima šefa američkog glavnog stožera Marka Milleya, to je bila nesmotrenost, samo prva gruba skica pisma, koja nikako nije trebala biti odaslana.
Ugrožena borba protiv terora?
Namjera da se američke trupe povuku iz Iraka se dakle negira. Za to SAD ima više dobrih razloga. Vojna prisutnost u Iraku je za Ameriku od strateškog značaja. “S jedne strane mi na taj način možemo održavati osobne kontakte s pripadnicima iračke vojske”, kaže Michael O'Hanlon, stručnjak iz američkog Brookings Institution. “Mi tako možemo odmah vidjeti ko je tamo jak, a ko slab. U prošlosti su tamošnje snage sigurnosti bivale brzo zloupotrebljavane u razne političke svrhe, čim bi se mi povukli”, tvrdi O'Hanlon. To onda predstavlja rizik za američke trupe u regiji.
S druge strane je tu pitanje borbe protiv terorističke milicije Islamske države (IS). “Irak se lakše može boriti protiv IS-a kada mi pružamo podršku iz zraka ili u obliku informacija tajnih službi”, kaže O'Hanlon u razgovoru za DW.
Ukoliko bi se Amerikanci povukli vrlo je neizvjesno kako bi se borba protiv terorizma nastavila. “Lako je moguće da bi i u tom slučaju iračke snage nastavile s tom borbom”, procjenjuje O'Hanlon. Ali on ne isključuje ni mogućnost da bi IS mogao ponovo ojačati. Kada su se američke snage povukle sa sjevera Sirije u listopadu prošle godine, otvorile su time put turskoj intervenciji. Kurdski borci, koji su se sada morali braniti, nisu istovremeno mogli čuvati i militantne zarobljene borce IS-a, tako da su stotine njih pobjegli iz zatvora.
Situacija u Iraku je doduše drugačija nego u Siriji, ali rizik da bi nakon povlačenja američkih snaga borba protiv terorizma mogla oslabiti je realan. “Moglo bi doći do raspada sistema pribavljanja informacija tajnih službi”, upozorio je još prošle godine bivši dužnosnik CIA-e u intervjuu magazinu Atlantic. “Ljudi su najbolji izvor informacija, a oni trebaju blizinu kontakta i povjerenje. To se stvara samo na licu mjesta”, napominje Katz.
Regionalna protuteža Iranu
Uz to je prisutnost SAD-a u Iraku važna i zbog uspostavljanja protuteže utjecaju Irana u regiji. To je upravo sada od velike važnosti za Trumpovu vladu. “SAD pokazuje Iraku da Iran nije jedina sila kojoj se može obratiti”, kaže O'Hanlon. U slučaju da se američke snage povuku, moglo bi doći do haosa u Iraku, smatra on. “Iran pokušava profitirati od sukoba šijita, sunita i Kurda, do kojeg bi u tom slučaju moglo doći.”
Tako oslabljen Irak odgovarao bi iranskim interesima. Teheran “bi se mogao pobrinuti da se onemogući neki kasniji povratak američkih trupa i to tako da se iračka vlada oslabi u toj mjeri da ona ne bude u stanju potpisati neki novi ugovor sa SAD-om”, smatra O'Hanlon. “Ili bi moglo doći do miješanja u regionalnu trgovinu naftom, primjerice tako da se Irak prisili na smanjenje izvoza nafte, što bi dovelo po njenog poskupljenja.”
Do daljnjeg, barem se tako sada čini, SAD će pokušati izbjeći te negativne posljedice. To je potvrdio i američki ministar obrane Mark Esper: “Ne postoji odluka o napuštanju (Iraka, op.a.) i mi nemamo nikakve planove za odlazak.”
(TBT, DW)
