Christina Doctare, švedska doktorica i autorica, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1988. kao članica UN-novih mirovnih snaga, vratila je to prestižno priznanje u znak protesta protiv uručenja Nobelove nagrade za literaturu austrijskom piscu Peteru Handkeu.
Ona je 1992. godine prva progovorila o sistematskim silovanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini i ukazala šta se dešava kao doktorica UN-a.
Večeras je govorila pred stotinama okupljenih u švedskoj prijestonici u znak protesta protiv odluke Švedske akademije da uruči priznanje Austrijancu, koji je tokom ratova na teritoriji bivše Jugoslavije podržavao režim Slobodana Miloševića i koji otvoreno negira da se u Srebrenici dogodio genocid.
“Čestitao mu je i dao nagradu. Sad ja svoju vraćam, sad ja svoju vraćam”, rekla je ona pred okupljenima s medaljom u ruci. Okupljeni su joj glasno aplaudirali i uzvikivali njeno ime.
Prisjetila se i ratova na Balkanu, odakle je izvještavala i ukazivala na zločine koji se događaju. Govorila je o smradu raspalih tijela i užasima kojima je svjedočila.
“Dok god živim, svjedočit ću da istina o užasnom ratu nikad ne bi bila negirana”, dodala je.
“Ko na Akademiji želi ići u pakao? Ovo nisu nepoznate stvari. Bila sam prije ponosna na Akademiju, Nobelova nagrada bila je svake godine velika stvar za Švedsku. Sada osjećam sramotu i krivicu.”
Brojne kontroverze
U stokholmskom Konserthusu (Koncertna kuća) uručene su Nobelove nagrade za 2019, uključujući i nagradu za književnost Peteru Handkeu.
Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove podrške režimu Slobodana Miloševića tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji te su tim povodom i na dan uručenja priznanja organizirani protesti.
Ceremonija je protekla uz bojkot iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske. Spontani protesti, uoči formalnog uručivanja nagrade, održani su ispred Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici, a poslije toga i u švedskoj prijestonici.
Okupljeni su minutom šutnje odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. i žrtvama ratnih djelovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.
(TBT, AJB, Agencije)
