SA(N)JAM KNJIGE Nagrađivana tatarska književnica dolazi u Hrvatsku 

Riječ je o jednoj od najznačajnih i novčano najizdašnijih ruskih književnih nagrada koja se dodjeljuje od 2006. godine. Guzel Jahini, najčitanijoj književnici u Rusiji, ovo je drugi put da osvaja Veliku knjigu nakon što je prije četiri godine nagradu osvojio njezin roman Zulejha otvara oči. Prvonagrađena književnica na Sajam knjiga stiže u četvrtak, 12. decembra s hrvatskim prijevodom romana “Volgina djeca”, otisnutim “ispod čekića” nakladničke kuće Hena com.

S druge strane, Jevgeniju Vodolazkinu je ovo treći put da se nalazi među tri odabrana autora. S romanom Avijatičar, 2016. godine osvaja drugo mjesto, dok je tri godine ranije nagradu osvojio njegov roman Lavr, koji će se premijerno u hrvatskom prijevodu Naklade Ljevak predstaviti na pulskom Sajmu u petak, 13. decembra.

HENA COM

Guzel Jahina, književnica iz Kazanja svojim debitantskim romanom Zulejha otvara oči (2015.) osvojila je svjetsku književnu pozornost i danas se smatra najprodavanijom književnicom u Rusiji. Fabula Volgine djece, drugoga romana Guzel Jahine, koji je odmah nakon što se (2018.) pojavio postao najčitanija, domaća nova knjiga u Rusiji, raspačan u više stotina hiljada primjeraka, zasniva se na poveznicama iz života Jacoba Ivanoviča Bacha, učitelja iz Gnadenthala, njemačke zajednice na lijevoj obali velike rijeke.

HENA COM

Predložak je i ovdje iz porodične baštine, autorica se drži biografskoga supstrata svoga djeda. Šulmajstera Bacha zatiče se u ratno, predrevolucionarno doba, kada se prilike počinju komplicirati, a u njegov život ulazi i Klara Grimm, djevojka s kojom će, kako to biva u velikim pričama, upoznati strast i bol. Bach će na svom životnom putu iskusiti ne samo mijene društvenih i političkih pojava, već i gubitke koji će mu usaditi strah.

Jevgenij Vodolazkin, stručnjak za srednjovjekovnu povijest u književnost ulazi romanom Solovjev i Larionov, dok ga je hrvatska publika upoznala prvo preko njegova trećeg romana Avijatičar. Roman Lavr zasnovan je na „fantastičnoj zamisli da se čovjeka jednog vremena transponira u drugo vrijeme, što piscu omogućava da na začudan način prikaže to novo, naše vrijeme“.

Pripovjedač gradi uvjerljivu panoramu Europe XV. stoljeća, u kojoj je od straha od bolesti i oskudice jedino veći strah od Boga. Na distinkciji duše i historije poentira i kada uzmiče od dojma da je ruska kultura u njemu dobila svoga Umberta Eca.

Oboje autora nastupaju u sklopu novog sajamskog programa Slavenski đardin, nastalog u suradnji s Forumom slavenskih kultura i usmjerenog na slavenske književnosti i kulture. Na Sajmu će s njima razgovarati rusistica i selektorica ovog programa, Ivana Peruško Vindakijević.

(TBT, Express.hr)