U pismu američkog predsjednika Kongresu navodi se da će SAD u narednim sedmicama poslati dodatne jedinice u Saudijsku Arabiju u cilju zaštite naftnih objekata. Prve trupe su već stigle tamo, dok će ostale doći u toku narednih sedmica. Ukupan broj američkih vojnika u Saudijskoj Arabiji, sa tim dodatnim snagama, brojat će oko 3.000 ljudi.
Vojska će ostati tamo dokle god bude neophodno, a u cilju jačanja protivvazdušne i protivraketne odbrane u Saudijsku Arabiju stići će i raketni i radarski sistemi, vazdušno ekspedicijsko krilo za podršku lovcima Ratne avijacije i dvije eskadrile lovaca.
Sve se vrti oko nafte, pa i američke trupe
Moskva ocjenjuje da namjera Amerike da u narednim sedmicama pošalje dodatne jedinice u Saudijsku Arabiju, vodi ka eskalaciji tenzija u regionu Perzijskog zaljeva.
To je povećanje pritiska i demonstracija sile usmjerena protiv Irana na svim frontovima, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Mihail Bogdanov.
Direktor Instituta za političke i društvene studije crnomorsko-kaspijskog regiona Viktor Nadein-Rajevski podsjeća da su SAD donijele odluku da povećaju vojni kontigent u Saudijskoj Arabiji nakon napada jemenskih pobunjenika Huta na saudijska naftna postrojenja 14. septembra, za šta Washiington optužuje Iran, dok Teheran te navode negira.
„Nakon sirijskih događaja, usljedila je Saudijska Arabija i sve se vrti oko nafte. Napad dronova u septembru na naftne objekte u Saudijskoj Arabiji bio je za njih prilično ozbiljan šok — to je očigledan neuspjeh američkih sistema protivvazdušne odbrane. Potrebno je nekako se rehabilitirati zbog propusta u odbrambenom sistemu. A sa druge strane, postoji interes da se američki izvoz nafte na odgovarajući način obezbijedi. Amerikancima nije potrebno ni ozbiljno poskupljenje nafte, niti ozbiljan pad cijena, jer tada nalazišta na kojima rade američke kompanije postaju neisplativa. Možda da i ovaj momenat takođe igra ulogu“, reko je Nadein-Rajevski.
Prema njegovom mišljenju, odluka američkog predsjednika imat će političke posljedice.
„Jačanje američkih trupa u Saudijskoj Arabiji također dovodi u pitanje dalje pokušaje obnavljanja odnosa sa Iranom. Čini se da oni više ne postavljaju taj cilj, a da će se konflikt nastaviti“, smatra ekspert.
Jačanjem vojnog kontingenta i raspoređivanjem oružja Trump želi da pokaže da SAD igraju važnu ulogu na Bliskom istoku i da su garanti sigurnosti u regionu. Međutim, eksperti ukazuju na činjenicu da Saudijskoj Arabiji ne prijeti opasnost, s obzirom da prijetnje Huta nisu ozbiljne. Njihovi napadi su periodični i oni gađaju teritoriju Arabije improviziranim raketama. Uostalom, Saudijci bi i sami mogli da se odbrane od tih napada.
SAD povećaju vojno prisustvo u Saudijskoj Arabiji kako bi Washington mogao odgovoriti na sve situacije na Bliskom istoku koje im neće odgovarati ili biti po volji. Eksperti smatraju da američka strana neće samo braniti, već će i napadati, ako situacija to nalaže i zaključuju da Trump vodi nedosljednu politiku — prvo najavljuje povlačenje američkih trupa iz nekoliko zemalja Bliskog istoka, a zatim povećava vojni kontigent u drugim državama regiona.
Pritisak na Iran
Odnosi SAD-a sa Iranom također ostaju u središtu pažnje. Američki državni sekretar Mike Pompeo pozvao je ranije da se pojača pritisak na Iran, jer je „došlo vrijeme da se sve zemlje okončaju s nuklearnim ucjenama“. U tom kontekstu, od sredine decembra stupit će na snagu američke sankcije protiv iranskog nuklearnog objekta u Fordou.
Pompeo je naglasio da je takva odluka donesena kao odgovor na odluku iranskih vlasti da počnu rad na obogaćenju uranijuma u Fordou i naglasio je da SAD smatraju da za Iran „treba da bude dozvoljena količina obogaćenog uranijuma jednaka nuli“.
Eksperti predviđaju da će Washington dodatno povećavati pritisak na Teheran, a da će situacija u Perzijskom zaljevu i dalje ostati teška. U ovoj fazi isključuje se mogućnost vojne operacije SAD-a protiv Irana, ali nije isključeno da bi se to moglo dogoditi u budućnosti, s obzirom da je pritisak Pentagona izuzetno velik, a da su američke korporacije veoma zainteresirane za iransku naftu.
(TBT, Sputnjik)
