Piše: Petar Stošić, thebosniatimes.ba
U intervjuu za britanski list Economist upozorio je europske zemlje da se više ne mogu osloniti na Sjedinjene Države, odnosno na garanciju američke zaštite svojih NATO saveznika prema članku 5 povelje tog saveza.
Amerika s Donaldom Trumpom na čelu prvi put ima predsjednika koji ne dijeli viziju i ideju o evropskom projektu, konstatirao je sumorno. Odmah potom je pustio hladan tuš na nade da će se povijesno bliski odnosi Evrope i SAD-a, ključni za liberalni poredak koji je nastupio poslije Drugog svjetskog rata, obnoviti jednom kad Trump ode s vlasti.
“Ako se ne probudimo, postoji velika opasnost da ćemo nakon nekoliko godina nestati geopolitički, što znači da više nećemo upravljati našom sudbinom. Duboko sam uvjeren u to”, zaključio je dramatično.
Ovo nije prvi put da Macron poziva Europu da se “probudi” dok nije kasno
Nije ovo prvi put da Macron oglašava na uzbunu i poziva Evropsku uniju da se “probudi” i poduzme prijeko potrebne, strateške reforme, prije nego što bude kasno. U martu ove godine, uoči tada vrlo neizvjesnih izbora za Evropski parlament i očekivanog Brexita, objavio je otvoreno pismo građanima EU, odnosno manifest u kojem je pozvao na “obnovu Evrope”.
“Nikada poslije Drugog svjetskog rata Evropa nije bila toliko potrebna. Pa ipak, Evropa nikada nije bila u tolikoj opasnosti”, poručio je tada, protiveći se u istom pismu takozvanim “suverenistima” i pozivajući na reformu i obnovu Unije kroz tri strateške vizije: slobode, zaštite i napretka.
“Nacionalisti griješe tvrdeći da naš identitet brane izdvajanjem iz Evrope jer upravo nas europska civilizacija ujedinjuje, oslobađa i štiti”, poentirao je tada.
Macronova vizija evropskih reformi, nažalost ili nasreću – barem za populiste i euroskeptike, ali i za one države kojima snažna EU geopolitički ne odgovara – nije zaživjela. Ključna podrška Njemačke, s uzdrmanom kancelarkom Angelom Merkel koja služi svoj zadnji mandat, uvelike je izostala.
I Merkel je upozorila da se svjetski poredak raspao
Ali ono što je Macron upozorio u današnjem intervjuu i Merkel je već ustvrdila. “Svjetski poredak raspao se u milijun sićušnih komadića”, rekla je Merkel u veljači ove godine. I za njen pesimizam je primarni razlog bilo Trumpovo soliranje, njegova neprijateljska retorika prema NATO saveznicima kojima predbacuje da ne plaćaju Americi dovoljno za zaštitu, i prema EU koju je u jednoj izjavi doslovno nazvao “neprijateljem” po pitanju trgovine.
“Vremena u kojima smo se mogli u potpunosti osloniti na druge su dobrim dijelom iza nas… Mi Europljani moramo svoju sudbinu zaista uzeti u vlastite ruke”, rekla je Merkel još ranije, 2017., jasno aludirajući na SAD. Ipak, ni Macron ni Merkel nisu dosad popratili svoje apele i pozive na uzbunu gotovo ikakvim konkretnim potezima kojima bi zaštitili EU u ovim kaotičnim vremenima. A riječ je o dvoje najmoćnijih ljudi u EU.
O tome što stoji iza Macronovih dramatičnih izjava pitali smo redovnog profesora na studiju politologije Fakulteta političkih znanosti Dejana Jovića.
“Mislim da Macron ovom izjavom zapravo sebe pozicionira kao glavnog lidera Evrope, posebno u očekivanju odlaska Angele Merkel. U tom kontekstu vidim i francusku odluku da blokira pristup Sjeverne Makedonije i Albanije EU, čime Francuska pokazuje da se bez nje takve odluke ne mogu donositi i da je ona tu vrlo važan faktor”, komentirao je Jović kontekst Macronove poruke.
“Što se tiče samog sadržaja izjave, odavno je zastupljena ideja da se EU mora emancipirati od SAD-a. To je njena dužnost još od pada Berlinskog zida 1989. i raspada Varšavskog bloka. Imali smo takav proces emancipacije od Sovjetskog Saveza, ali nikad nismo imali sličan proces kad se radi o SAD-u”, dodaje naš renomirani politolog.
Jović je podsjetio i na rat koji je uslijedio u bivšoj Jugoslaviji tih godina i reakciju EU: “EU je tada jasno izjavio da je jugoslavenska kriza trenutak za Europu, a ne za Ameriku, i na neki način najavio da Europa želi preuzeti rješavanje kriznih i sigurnosnih pitanja na cijelom kontinentu kako bi postala samostalan akter. No EU to nije bio u stanju izvesti, nakon što se Amerika na neko vrijeme povukla, ponovo se vratila na scenu 1995. i pojačala svoju prisutnost na Balkanu, prije svega vojnu.”
“Macronova izjava je pokušaj da se stvar vrati na početak, na tu 1989. odnosno 1991. i da Europa vrati svoju samostalnost u odnosu na SAD. Činjenica da je Trump doista prvi predsjednik koji izražava skeptičnost prema EU i prema svjetskom poretku kakav je sada za Macrona je korisna, a mogla bi biti korisna i za ideju nove, snažnije i nezavisnije Europe. Ali pretpostavka za to je da i EU bude proaktivan, a ne da oklijeva s proširenjem i s produbljenjem, kao što je slučaj do sada. U tom je smislu Macronova izjava važna i dobrodošla, ali treba vidjeti kakva će biti recepcija u EU”, zaključuje Jović.
“Stvar nije tako dramatična kako je Macron predstavlja i on je vjerojatno svjestan toga, ali vjerojatno namjerno želi isprovocirati raspravu o budućnosti Europe. To je možda i odraz njegova karaktera i političkog profila, on je vrlo ambiciozan i konfrontacijski nastrojen. Ipak, njegove izjave ne vode dramatičnom obratu u nekom kraćem razdoblju”, smatra Šelo Šabić.
Ona se slaže da je rasprava o budućnosti EU i transatlantskim odnosima dobra za EU, a primjećuje i da je zanimljivo kako, nasuprot krizi odnosa Washingtona i Bruxellesa, Trump i Macron naizgled jako dobro komuniciraju i razumiju se.
“Ali Macron je, s obzirom na to da Velika Britanija izlazi iz EU i naglašava da će ojačati partnerstvo sa SAD-om, prepoznao trenutak da krizu ugleda, budućnosti i kapaciteta EU iskoristi kao priliku za njenu emancipaciju. I nije tu jedini. Mnogi u Uniji smatraju da treba iskoristiti ovaj trenutak krize za realizaciju EU kao neovisnog globalnog igrača”, dodaje Šelo Šabić.
“Kada ćemo razgovarati o budućnosti EU nego u vrijeme krize?”
Samo što ako EU želi biti relevantan akter na svjetskoj sceni, potrebno je produbljivanje integracija. “Kakav je sada, EU ne može biti to što želi. To je potpuno jasno. No druge zemlje članice ne dijele nužno taj stav”, ističe ova politologinja.
Naravno, Francuska takvo produbljivanje EU integracije ne može ostvariti sama.
“Macron je predlagao te reforme Merkel, ali ona za to nije bila previše zainteresirana, prije svega jer ne dijeli njegovu viziju EU, donošenja odluka i zbog opreza po pitanju troškova takvih reformi za Njemačku. No vidjet ćemo kako će francusko-njemačka osovina funkcionirati nakon odlaska Merkel, naravno ako Macron ostane na vlasti”, kaže nam Šelo Šabić.
“Mnogo je otvorenih pitanja, ali tu se nije dogodilo ništa toliko dramatično. On nije otkrio ništa novo što već nismo znali. S druge strane je to dobro jer EU prolazi kroz krizu. A kada ćemo razgovarati o njenoj budućnosti nego u vrijeme krize?” zaključuje Šelo Šabić.
(TBT, Index.hr)
