Arnstadt, Njemačka – Zvaničnici u Briselu i Berlinu možda su uzrujani zbog uticaja Kine na evropsku ekonomiju, zbog luka nad kojima Kina ima kontrolu ili tehnoloških kompanija koje su sada vlasništvo kineskih, ali to ne predstavlja nikakav problem ovde u Arndstadu.
Teško je pronaći ikoga u ovom njemačkom gradu koji broji 28.000 stanovnika ko nije uzbuđen zbog planova kineske kompanije da investira više od dvije milijarde dolara u izgradnju fabrike baterija na obodu grada.
Projekat kompanije CATL predstavlja primjer kineskog modela poslovanja koji podrazumijeva izgradnju potpuno nove fabrike u Evropskoj uniji, umjesto kupovine postojećeg postrojenja.
Arnstadt je ujedno mjesto koje najbolje ilustruje ambivalentnost Evropljana prema kineskih investicijama: boji se moći, voli novac.
Kada je jedna kineska kompanija 2016. kupila Kuku, njemačku fabriku za proizvodnju industrijskih robota, ali i kada je kineski investitor protekle godine otkupio skoro 10 posto njemačkog giganta auto-industrije Daimler, Evropljani su se uzbunili, te je usvojena nova regulativa koja članicama EU pruža više moći u kontrolisanju investicija.
Međutim, kada je CATL prošlog ljeta saopštio da je za izgradnju fabrike koja će baterijama za električne automobile snabdijevati kompanije Volvo i BMW odabrao Arnstadt, svi su podržali odluku sa kancelarkom Angelom Merkel na čelu.
Oni koji odobravaju projekat smatraju da on predstavlja novu, benigniju etapu uspona Kine kao ekonomske supersile. Umjesto da preuzme evropsku tehnologiju ili kultne brendove poput Volvoa, kineska kompanija predstaviće sopstvenu tehnologiju; također, umjesto da industrijske poslove uništi jeftinom radnom snagom, kako su naveli njemački zvaničnici, CATL će otvoriti 2.000 radnih mjesta, što je naročito važno sada kada njemačko tržište rada pokazuje prve znake slabosti.
“Situacija je potpuno drugačija nego sa Kukom”, naveo je Kukom”, naveo je Wolfgang Tiefensee, ministar ekonomije u njemačkoj saveznoj državi Tiringiji u kojoj se nalazi Arnstadt.
Tiefensee je bio toliko odlučan u svojoj namjeri da namami CATL u Arnstadt da je, ubrzo poslije saopštenja kompanije 2017. da je u potrazi za lokacijom u Njemačkoj, sjeo na avion i otišao u posjetu sedištu CATL u Nindeu u provinciji Fuđen, kako bi lično ponudio mjesto za izgradnju.
“Omogućili smo transfer tehnologije za proizvodnju baterija iz Kine u Evropu”, rekao je Tiefensee. “Ovo je potpuno novi oblik saradnje.”
Neki analitičari upozoravaju da Kina ima zadnje namjere, da je CATL dio nastojanja da se dominira strateški važnom tehnologijom. Baterije čine polovinu cijene električnog automobila, a pošto su električna vozila sve popularnija, ko god bude kontrolisao proizvodnju baterija, vladaće automobilskom industrijom.
Osnovan prije manje od deset godina, CATL je postao konkurentan kompanijama Tesla, Panasonic, LG Electronics i drugim proizvođačima litijum-jonskih baterija. Arndstatski projekat je dio plana za ekspanziju kompanije kako bi u narednih nekoliko godina CATL postao najveći proizvođač ovih baterija na tržištu.
Arndstadtske vlasti raduju se, kako kažu, porezu koji će naplatiti kompaniji CATL, a novac će biti iskorišćen za izgradnju vrtića i bazena. Također ih raduje prilika da ovaj grad bude dio važne industrije.
Gradonačelnik Frank Spilling navodi da je svjestan pokušaja Kine da proširi svoj uticaj u svijetu i optužbi za kršenje ljudskih prava, ali smatra da nije njegov posao da raspravlja o tome.
“Moj posao je da unaprijedim ovaj grad. Sve ostalo je na drugom nivou. Čak i da nešto kritikujem, sumnjam da bi iko mario.”
Šuška se, međutim, o nezadovoljstvu pošto je CATL arnštadskim vlastima zasad pružio minimalne informacije o svojim planovima, iako razmjere projekta neprekidno rastu.
Plan kompanije isprva je bio da investira 240 miliona eura u izgradnju fabrike, ali pošto broj narudžbina već raste, CATL će ipak, prema pisanju lokalnih medija, uložiti 1,8 milijardi eura.
Očekuje se da fabrika počne sa radom sljedeće godine.
Portparolka kompanije CATL nije željela da komentariše ove navode.
Izgradnja fabrike u Arnstadtu mogla bi da predstavlja i lukav politički potez.
Poslije tranzicije u ekonomiju slobodnog tržišta poslije ujedinjenja Nemačke 1990. godine, hiljade ljudi ostalo je bez posla kada je rad hemijske industrije obustavljen. Stopa nezaposlenosti dostigla je skoro 27 posto.
Ipak, pošto su kompanije počele da ulažu u izgradnju fabrika, nezaposlenost je opala ispod pet posto. Veliki broj zaposlenih radio je pod ugovorom o privremenom radu koji nije nudio nikakvu sigurnost. Stanovnici Arnstadta zato podržavaju bilo kakvu investiciju koja će ekonomiji u ovom kraju pružiti nekakvu sigurnost i možda podstaći na povratak mlade ljude koji su se poslije 1990. odselili na zapad u potrazi za boljim poslovima.
Ipak, sve se dešava previše brzo, smatra Judith Rüber, nekadašnja liderka ljevice u Arnstadtu.
“Biće zanimljivo vidjeti hoćemo li uspjeti da projekat integrišemo u zajednicu.”
(TBT, NYT)