Povratak bivših ratnika ISIS na Kosovo, prema rečima Shtunija, predstavlja najveći sigurnosnosni rizik u regionu, pošto vlasti u Prištini nemaju ni kapacitet ni političku volju da ih sankcioniraju i kasnije resocijaliziraju. Prijetnju ne predstavljaju samo muškarci, već i žene koje su indoktrinirane i obučene za terorističke akcije.
– Kosovska teritorija najviše je pogođena brojem povratnika sa ratišta u Siriji i Iraku. Od 460 bivših boraca ISIS, koliko ih se vratilo u zemlje Zapadnog Balkana, čak 250 se nalazi na Kosovu. Prištini nedostaju finansije i stručnost kako bi ih držali pod kontrolom i zbog toga su oni jasna sigurnosnosna prijetnja. Fokus ne bi trebalo da bude samo na borcima sa stranih ratišta, već i na ženama koje su takođe indoktrinirane tokom boravka u zonama konflikata. Osim toga, veliki problem su i djeca džihadista koja nemaju potrebnu rehabilitaciju, stručnu pomoć, ne idu u školu i s njima bi u budućnosti i te kako moglo biti problema – kaže Shtuni.
Prema njegovim riječima, problem ekstremista-povratnika nikako ne bi trebalo olahko shvatiti.
– Nije isključeno da su postojala finansijska iskušenja za njihov odlazak na ratišta, ali to nisu obični plaćenici. Govorimo o ljudima koji vjeruju u ideologiju i spremni su dati svoj život i žrtvovati se za tu ideologiju. To bi nas trebalo natjerati da shvatimo da to nije nešto što će samo od sebe nestati, to je gangrena koja je već uveliko prijeti balkanskom društvu – upozorava Shtuni i podvlači da je riječ o ideologiji koja je preživjela mnoge bombaške napade, mnogo ratova, zatvora i logora.
On smatra da je pomoć EU jedini izlaz iz trenutne situacije.
– Problem na Balkanu ne treba posmatrati izolirano i Evropska unija bi tu pomoć trebala shvatiti, ne kao nekakav ustupak Balkanu, već kao borbu za povećanje nivoa sigurnosnosti u Evropi – naveo je Shtuni.
Politički analitičar Dušan Janjić ističe za “Blic” da su lokalna društva u regionu jako slaba da procesuiraju i resocijaliziraju povratnika sa ratišta u inostranstvu.
– Kada to kažem, mislim na problem koji Albanija, BiH i Kosovo imaju sa povratkom džihadista. Pre nekoliko godina osujećen je napad na Visoke Dečane koji su planirali upravo bivši borci ISIS-a. To dovoljno govori kakvu opasnost oni predstavljaju. Pošto lokalne vlasti nemaju kapacitet procesuirati i resocijalizirati povratnike sa ratišta u inostranstvu, potrebna im je pomoć međunarodnih snaga u obavještajnom i svakom drugom pogledu – smatra Janjić.
Stručnjak za sigurnosnost Dževad Galijašević tvrdi da SAD i Velika Britanija ne shvataju da, ako su pobijedili ISIS, nisu porazili ideologiju džihadista.
– Čak 100.000 vojnika ISIS-a je nestalo sa radara, a mnogi od njih se u Evropi predstavljaju i tretiraju kao migranti. Odnos Kosova i BiH prema njima je više pokroviteljski nego što ih procesuiraju i brinu o njihovoj kasnijoj resocijalizaciji. Ni u BiH ni na Kosovu nema političke ni bilo koje druge volje da se to uradi, već se taj problem skriva – objašnjava Galijašević.
Naš sagovornik upozorava da je situacija u regionu sve alarmantnija.
– Postajemo baza džihadista za buduće udare u Evropi. Njihova meta prije svih je Evropska unija, a Zapadni Balkan je ranjiv sam po sebi. Da bismo ovaj problem preduprijedili potrebne su nam strože procedure prema migrantima jer mnogi džihadisti dolaze u region pod lažnim identitetom – zaključuje Galijašević.
EUROPOL: Balkan – tranzitna ruta za Siriju i Irak
Da bi povratnici iz Iraka i Sirije mogli predstavljati potencijalnu sigurnosnosnu prijetnju za Evropu i ovaj region pokazuje i izvještaj Evropske policijske agencije (Europol) objavljen prije dva mjeseca.
Zapadni Balkan se, prema tim podacima, smatra tranzitnom rutom za povratnike sa sirijskog i iračkog ratišta, a Europol je posebno zabrinut zbog povratka žena i djece koji su u prethodnom periodu bili indoktrinirani i koji su prošli obuku na teritorijama koje su nekada bile pod kontrolom Islamske države. Europol navodi da su zemlje Zapadnog Balkana izvijestile da “radikalizirane zajednice, od kojih su neke sastavljene i od povratnika iz zona sukoba u Siriji i Iraku”, postoje kao “džihadističke zajednice” u Crnoj Gori, a navodi se i slučaj državljanina Srbije osuđenog u Austriji za terorizam, te povratak nekoliko žena i djece, ali i jednog muškarca, državljanina BiH iz Sirije. Inače, u zemljama članicama Evropske unije spriječeno je, izvršeno ili je pokušano 129 terorističkih napada, navodi se u Europolovom izvještaju. Uhapšeno je ukupno 1.056 osumnjičenih, od kojih najviše u Francuskoj (310), Ujedinjenom Kraljevstvu (273, od kojih 148 u Sjevernoj Irskoj povezanih sa separatizmom), Belgiji (166), te Njemačkoj (59), Italiji (56) i Španiji (52).
Dragišić: Srbija ih sve zna
Profesor na Fakultetu sigurnosnosti Zoran Dragišić ističe da je problem povratka džihadista na Balkan veoma star, a da građani Srbije ne bi trebali brinuti.
– Naša prednost je što policijske i sigurnosnosne službe znaju u glavu svakog džihadistu. Mi imamo tek nekoliko desetina tih ratnika koji se bore na Bliskom istoku. Najveći problem sa džihadistima imaju BiH zbog svojih unutrašnjih trvenja i Kosovo, kojem je neophodna veća međunarodna podrška – kaže Dragišić.
(TBT, Blic)
