Na Globalnoj konferenciji za slobodu medija, koju zajednički organiziraju britanska i kanadska vlada, Hunt je rekao da borbu za medijske slobode „iz dana u dan vode nezavisni novinari u autoritarnim državama, budni blogeri koji otkrivaju korupciju i hrabri aktivisti koji objavljuju dokaze o zloupotrebi ljudskih prava“.
„Na kraju krajeva, svi imamo izbor. Da zanemarivanjem prijetnji toleriramo gušenje nezavisnih glasova i opasnosti od neodgovorne vlasti. Ili da branimo naše vrijednosti i države, i ‘cvjetamo’ zahvaljujući slobodnoj razmjeni ideja. Dolaskom na ovu konferenciju, svako od nas napravio je taj izbor“, kazao je Hunt u govoru dostavljenom medijima.
On je naveo da je prošle godine širom svijeta ubijeno 99 novinara, dvostruko više nego prije jedne decenije, da su vlade pozatvarale još 348, i dodao da mali broj počinilaca tih zločina bude pozvan na odgovornost. Od 46 novinara koji su umrli nasilnom smrću 2008. godine, poslije 11 godina, rasvjetljeno je svega osam slučajeva, kazao je Hunt.
On je rekao i da je čovječanstvo kroz historiju najbrže ostvarilo napredak kada je dopuštalo da se o idejama slobodno raspravlja, da se iste testiraju i preispituju i dodao da je „deset država sa najslobodnijim medijima na svijetu dalo 120 Nobelovih laureata – tri puta više nego Rusija i Kina zajedno“.
Naveo je da stvarna odgovornost ne proističe iz selektivnih i teatralnih obračuna sa korupcijom koje pokreću autoritarne države, a kojima se misteriozno uklanjaju politički protivnici, dok najveći prijestupnici ostaju netaknuti, već da ona dolazi od rizika od razotkrivanja, od medija koji se ne mogu kontrolirati ili potkupiti.
„Dokazi za ovo su nesumnjivi. Od deset ‘najuređenijih’ država na svijetu po rangiranju Transparency Internationala, sedam je i u prvih deset na Svjetskom indeksu slobode medija. Sa druge strane, od deset najkorumpiranijih država, četiri su među posljednjih deset po slobodi medija“, kazao je šef britanske diplomatije.
On je najavio pet praktičnih koraka koje će britanska vlada preduzeti sa svojim partnerima – formiranje novog Globalnog fonda za odbranu medija kojim će rukovoditi UNESCO, formiranje međunarodne radne grupe koja će pomagati vladama da ispune obaveze po pitanju medijskih sloboda, sazivanje panela stručnjaka koji će pružati savjete zemljama o jačanju pravne zaštite novinara, stvaranje kontakt grupe zemalja koje će lobirati u slučajevima napada na medijske slobode i potpisivanje „Globalnog obećanja za medijske slobode“.
Hunt je izdvojio Kinu i Vijetnam kao zemlje u kojima se novinari suočavaju s velikim izazovima.
„U Kini automatizirana cenzura i Veliki zaštitni zid blokiraju pristup hiljadama informativnih portala, pri čemu su milioni ljudi zaposleni da cenzuriraju sadržaj, lažiraju objave na društvenim mrežama i manipuliraju raspravom na internetu. Prva osoba koja je u Kini osnovala site o ljudskim pravima, aktivista Huang Ci, poslat je u zatvor 2016. godine, a o njemu se ništa ne zna od tajnog sudjenja održanog u januaru“, naveo je Hunt.
Dodao je da na današnjoj konferenciji učestvuju delegacije iz više od 100 država, uključujući 60 ministara i više od 1.500 novinara, naučnika i aktivista.
„Nikada ranije se toliko država nije okupilo radi ovog cilja“, naveo je Hunt.
(TBT, Agencije)
