Povlačenje leda za Kinu moglo bi predstavljati dvije značajne prilike: nove izvore energije i bržu rutu za špediciju. Kina zato njeguje bliže odnose sa Rusijom.
Kineski timovi buše u potrazi za gasom ispod ledenih voda Karskog mora na sjevernoj obali Rusije. Svakog ljeta, posljednjih pet godina, kineski teretni brodovi manevrirali su između glečera na ruskim obalama – novim prolazom koji Peking voli da zove “Polarni put svile“. U Šangaju kineski brodograditelji nedavno su dovršili drugi ledolomac – „Snježni zmaj 2“.
Kineske ambicije na Dalekom sjeveru, kaže Aleksi Harkonen, finski ambasador za arktičke poslove, odraz su njihovih ambicija svuda u svijetu.
“Oni žele utjecaj u čitavom svijetu”, kaže Harkonen. “Uključujući i Arktik.”
Kinesko-rusko partnerstvo povoljno je po agende obiju zemalja u ovom regionu, makar zasad, naročito pošto se neprijateljski odnosi Kine i SAD istovremeno rasplamsavaju po pitanjima trgovine, teritorije i optužbi za špijunažu.
Ta tenzija prenosi se i na Arktik. Ministarstvo odbrane SAD-a je u godišnjem izvještaju o vojnoj moći Kine predstavljenom u aprilu prvi put predstavilo i odjeljak o Arktiku, te upozorilo na opasnosti usljed sve intenzivnijeg prisustva Kine u toj oblasti, pa čak i moguće raspoređivanje nuklearnih podmornica u budućnosti.
Državni sekretar SAD-a Mike Pompeo nedavno je iskoristio priliku na sastanku sa stranim ministrima u Rovanijemiju, samo nekoliko kilometara južno od Arktičkog kruga, da oštro kritizira Kinu zbog, kako je rekao, “agresivnog ponašanja” na Arktiku i ukaže na akcije Pekinga u drugim dijelovima svijeta.
Analitičari koji prate aktivnosti Kine na Arktiku navode da je Pompeo prenaglasio prirodu kineskih aktivnosti na sjeveru. Kina nije vojno prisutna na Arktiku, niti polaže bilo kakva teritorijalna prava. Njene aktivnosti, makar zasad, isključivo su komercijalne i naučne vrste.
Peking, međutim, u strateškom smislu može dobiti mnogo od topljenja arktičkih glečera, te se zato i fokusira na dugoročne ciljeve.
Kina nastoji ulagati novac u skoro svaku arktičku zemlju. Investira milijarde u izvlačenje energije ispod permafrosta na poluostrvu Jamal na sjeveru Rusije. Buši gas u ruskim vodama uz rusku kompaniju Gazprom. Traži minerale na Grenlandu. A kineski telekomunikacioni gigant želi sklopiti partnerstvo sa finskom kompanijom koja planira novim podvodnim internet kablovima povezati Sjevernu Evropu i Aziju.
Iako je Sjevernomorski put još uvijek prolaz kojim je vrlo nezgodno manevrirati, zahvaljujući klimatskim promjenama on je tokom većeg dijela godine šire otvoren. Arktik se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka.
Veza Kine i Rusije je od sve vitalnijeg značaja za obje zemlje; Rusiji su potrebne kineske investicije za ekstrakciju prirodnih resursa ispod permafrosta i monetiziranje svoje dugačke arktičke obale, naročito otkada su SAD uvele sankcije Rusiji nakon aneksije Krima 2014. godine.
Iako je Rusija nekada bila veoma kompetitivno nastrojena kada je riječ o Arktiku, sada njeguje drugačiji pristup i dopušta Kini da se približi.
Predsjednik Vladimir Putin sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom susreo se više puta nego sa ijednim drugim stranim liderom, a Putin lično nadgleda investicije kineskih kompanija u energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu u arktičkim oblastima Rusije.
Putin se u aprilu sastao sa Xijem u Pekingu kada mu je predložio povezivanje Sjevernomorskog puta u ruskim vodama sa ogromnim kineskim infrastrukturnim projektom poznatim kao „Pojas i put“. Tim spajanjem nastao bi “konkurentni globalni put” koji bi veliki dio Azije povezao sa Evropom.
Kina i Rusija nedavno su najavile da će pokrenuti zajednički centar za istraživanja u kojem će se, između ostalog, proučavati i promjene u ledu na Sjevernomorskom putu, a Grupa Poli, kineska državna korporacija, 2017. godine ponudila je izgradnju nove luke u Arhangelsku, na arktičkoj obali Rusije.
Kina je sa Islandom potpisala sporazum o slobodnoj trgovini prije šest godina, pruživši tako malom Islandu priliku da svoj glavni proizvod – ribu – izvozi na ogromno tržište. Jedna kineska kompanija predložila je partnerstvo sa Grenlandom u obnovi aerodroma, a druga kineska kompanija ponudila je da izgradi luku za Švedsku, iako je kasnije povukla ponudu usljed zahlađenja diplomatskih odnosa dviju zemalja.
“Arktičke zemlje ne mogu reći ne investicijama, to je jasno”, kaže Harkonen, finski diplomata. “Želimo biti sigurni da znamo šta Kina želi.”
(TBT, NYT)