Istaknuto je da će Rusija i Kina uspjeti znatno povećati svoj utjecaj na Islamsku Republiku ako joj budu mogli ponuditi način da očuva svoj izvoz u uvjetima američkih sankcija. Značajni koraci u tom smislu su već učinjeni, bez obzira na evropske zemlje potpisnice nuklearnog sporazuma koje su se zaustavile na stvaranju posebnog sistema naplate za trgovinu sa Iranom, ali koji ne koriste u strahu za svoje poslovanje sa Sjedinjenim Državama.
Prošlo je gotovo godinu dana otkako su se Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, ali su Kina, Rusija, Nemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučile očuvati sporazume sa Teheranom, piše Der Tagesspiegel. Međutim, njihovi ciljevi nisu ograničeni samo na želju da se spriječi pojava iranske atomske bombe, koju Iran, barem prema izvještajima Međunarodne agencije za nuklearnu energiju, nije ni proizvodio.
List primjećuje da su ulozi naročito visoki za evropske sile, jer bi hipotetički rat između Sjedinjenih Država i Irana na njih utjecao snažnije nego na Kinu ili Rusiju. Prvo, sukob bi mogao da izazove novi protok izbjeglica u Evropu, a drugo, Evropljani su vrlo zainteresirani za održavanje stabilnih cijena nafte.
Zbog toga Njemačka, Francuska i Velika Britanija pokušavaju djelovati kao posrednici između Sjedinjenih Država i Irana. Međutim, do sada su ti pokušaji bili neuspješni, napominje Der Tagesspiegel, dodajući da sada Teheran namerno krši neke od uvjeta nuklearnog sporazuma.
Što se tiče Rusije i Kine, one također pozivaju na de-eskalaciju sukoba, piše list. Moskva i Peking namjeravaju smanjiti američki utijecaj na Bliskom istoku, a Iran im je potencijalan i važan regionalni partner. Kina i Rusija snabdijevaju Iran oružjem, a osim toga, ruske i iranske snage blisko sarađuju u Siriji.
Moskva je osudila Washington zbog pokušaja podsticanja sukoba, a podržala je i ideju Irana da sklopi pakt o nenapadanju između zemalja Perzijskog zaliva, ali ta ideja nije prihvaćena od glavnih, regionalnih protivnika Teherana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Razlog tome je što će takav pakt smanjiti ulogu Sjedinjenih Država kao navodnog glavnog garanta njihove bezbjednosti.
Der Tagesspiegel naglašava i da Kina i Rusija također imaju ekonomske motive. Činjenica je da Iran traži načine za trgovinu zaobilaženjem američkih sankcija i napominje se da evropske zemlje Teheranu nisu mogle ponuditi takav mehanizam. Ako Kina i Rusija uspiju ponuditi Iranu način da barem djelimično sačuva svoj izvoz, njihov utjecaj na Teheran će se znatno povećati, a koraci u tom smjeru su već učinjeni.
Integracija Irana i Evroazijske ekonomske unije
Ruski ministar energetike je 20. juna saopćio kako se trgovina između Irana i Rusije povećala za više od 7,4 posto.
U okviru 15. sastanka Zajedničkog ekonomskog odbora Irana i Rusije, održanog u iranskom gradu Isfahanu, ruski ministar energetike Aleksandar Novak je izjavio da se trgovina između dviju zemalja povećala za više od 7,4 posto i premašila je 700 miliona dolara, prenosi ISNA.
Predstavnici Irana i Rusije potpisali su osam Memoranduma o razumijevanju o saradnji. Na dan zatvaranja 15. sastanka Zajedničkog ekonomskog odbora dviju zemalja prisustvovali su iranski ministar energetike Reza Ardakanian i njegov ruski kolega Aleksander Novak.
Ardakanian je rekao: “Očigledno, pod sadašnjim uslovima, dobijanje članstva u Evroazijskoj ekonomskoj uniji imat će značajan utjecaj na otpor Irana protiv sankcija”.
Vijest koja je malo popraćena u medijima je da je iranski parlament 10. juna ove godine ratificirao privremeni sporazum o zoni slobodne trgovine sa Evroazijskom ekonomskom unijom.
Zemlje EEU i Iran potpisali su privremeni sporazum o stvaranju zone slobodne trgovine tokom Ekonomskog foruma u Astani 17. maja 2018. godine. Privremeni način poslovanja u ovom režimu je predviđen za tri godine i stvorio je pravne okvire za stvaranje sporazuma o slobodnoj trgovini na ograničenom rasponu robe između EEU i Irana. Rusija je sporazum ratificirala u novembru 2018. godine.
Prema uvjetima sporazuma, najkasnije godinu dana nakon njegovog stupanja na snagu, stranke se obvezuju da će započeti pregovore o sklapanju punopravnog sporazuma o slobodnoj trgovini. Sprovođenje sporazuma pridonijet će povećanju obima trgovine i razvoju ekonomsskih veza između njenih učesnika, povećati snabdijevanje Irana ruskim industrijskim i poljoprivrednim proizvodima.
Dokument predstavlja osnovna pravila trgovine između EEU i Irana, što je moguće bliže pravilima WTO, a obuhvata i pitanja najpovlaštnije nacije i nacionalnog tretmana za Islamsku Republiku, primenu zaštitnih mjera i carinsku upravu. Podsjetimo da Peking ima zasebne aranžmane za trgovinu sa Iranom koji su dogovoreni u bilateralnom formatu.
Evroazijska ekonomska unija osnovana je na temelju Carinske unije i Zajedničkog ekonomskog prostora i djeluje od 1. januara 2015. godine. Članice EEU su Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Rusija i Kirgistan, a ovaj dokument Iranu otvara veliko područje trgovine i može se smatrati „pretpristupnim ugovorom“ za buduće članstvo u Evroazijskoj ekonomskoj uniji.
(TBT, logicno.com)
