Art-pop flamenko zvijezda Rosalia je u aprilu održala zapanjujući i veličanstven koncert u Webster hall u New Yorku. Prvo je bila diva iz noćnog kluba, zatim avangardista, potom historijski revizionista i sviračica sintisajzera.
Rosalia je školovana flamenko igračica, ali njen rad čini mnogo disparatnih uticaja. Njen performans bio je osvježavajući podsjetnik da su praktični stvaraoci neumorni reinterpretatori svijeta koji su naslijedili.
Njen arsenal nastavlja da se širi. Posljednji singl “Con Altura”, na kojem je sarađivala sa kolumbijskom zvijezdom J Balvinom, lukava je pop-regeton melodija koja predstavlja pravi primjer fluidnosti aktuelne pop muzike sa španskog govornog područja.
Takva svestranost i otvoreni dijalog predstavljaju ključ uspjeha najpopularnijih zvijezda trenutno; mnoge od njih grade sebe na više različitih stilova, mimo nacionalnih granica, a nerijetko i na različitim jezicima – sve u svrhu guranja pop muzike naprijed, uvijek naprijed.
Nedavno je u New Yorku to na veoma živopisan način dočaralo nekoliko umjetnika. Slušao se futuristički pop iz Južne Koreje, Španije, Nigerije i Portorika, u krcatim dvoranama kojima su odzvanjali zvuci inovativniji od svega što su iznjedrili Los Angeles ili Atlanta. Veseo, gromoglasan K-pop; R&B na afro način; latino trep, regeton i još mnogo toga.
Stil koji je najbliži nama dobro poznatim zvucima je K-pop koji teen pop sa početka dvijehiljaditih i boj bendove miješa sa modernim hip-hop i R&B hibridima, a nerijetko i sa elektronskom dens muzikom. Živahni boj bend NCT 127 i grupa od četiri djevojkd Blackpink također su nastupali u New Jerseyu, ponudivši dvije blago različite verzije ove jedinstvene muzičke mješavine.
Američki pop je za ove zvijezde bio tek odskočna daska, početni okvir koji su sami obogatili i dopunili. Sa druge strane, muzika Bad Bunnya, koji je u aprilu nastupao u Madison square gardenu u New Yorku, najprije bi se mogla okarakterisati kao hip-hop. Njegov nastup jasno je ilustrovao potentnost popa sa španskog govornog područja.
U istom rangu je i muzika Mr. Eazija, koji je rođen u Nigeriji, a tinejdžersko doba proveo u Gani. Njegova muzika spaja zvuke noćnog života u Gani sa sirovošću nigerijskih bitova.
Svjetska muzika se decenijama u Americi oblikovala u kontekstu odnosa koji ima sa prošlošću: pop muzika se nije percipirala kao proizvod današnjice, već kao kontrateža i odgovor nekadašnjem zvuku, a isključivost američke pop industrije podrazumijevala je malo prostora da se nove i drugačije ideje o tome infiltriraju u mejnstrim.
Internet je sve to promjenio. Aktuelna postavka avangardnih pop zvijezda iz čitavog svijeta skoro da je jednako popularna u Americi koliko u zemlji iz koje svako od njih potiče, ako ne i više, a muzička industrija sve manje poznaje geografske granice. Muzika koju umjetnici stvaraju na drugom kraju svijeta sada je dostupna poput one koju neko stvara na drugom kraju ulice.
(TBT, NYT)