Istraživanje koje je prošle godine objavio Univerzitet u Sidneyu pokazalo je da čak osam posto ukupne emisije štetnih gasova potiče iz svjetskog turizma, što je tri puta više nego što se prethodno smatralo.
“Putovanja su sve jeftinija i dostupnija, a avioni, kruzeri, vozovi i autobusi koji se sve više koriste za prevoz turista emituju ogromne količine ugljen-dioksida i drugih štetnih supstanci”, kaže Samanta Brej, direktorka Centra za odgovorno putovanje, neprofitne organizacije koja podržava održivi turizam.
Kako ćete izabrati destinaciju za putovanje možda je najvažnija odluka kada je riječ o utjecaju vašeg putovanja na životnu sredinu.
Ukoliko je do vaše destinacije moguće stići vozom, tako i putujte. Vozovi imaju mnogo manje negativnog utjecaja na životnu sredinu od aviona, kaže Justin Francis, direktor neprofitne organizacije Odgovorno putovanje.
Izbjegavanje letenja avionom definitivno nije opcija za turiste, ali je načelna ideja da se, kad god je to moguće, eliminiraju nepotrebni letovi. Među predloženim rješenjima su i odlasci na duža putovanja u manje navrata, ali i direktni letovi kad god postoji opcija za to.
“Kraći letovi i presjedanja su veći zagađivači nego duži letovi sa poletanjima i ij po ukupnoj količini emisije štetnih gasova po letu”, kaže Francis. “Pokušajte da izbjegnete interne letove, koristite javni prevoz kad god je to moguće, a u obilazak manjih oblasti idite pješice ili biciklom.”
Gdje ćete noćiti također igra važnu ulogu, ali je potrebno malo istraživanja.
“Praksa održivosti u hotelima je sve zastupljenija posljednjih godina, naročito u procesu certifikacije koji prati međunarodne standarde najbolje prakse”, ističe Samantha Bray.
Savjet za održivi svjetski turizam prepoznaje programe za certifikaciju hotela i turističkih agencija, dodaje ona. Hoteli koji su akreditirani istaći će logo certifikata na svojim sajtovima i reklamnom materijalu.
Međutim, i hoteli koji nisu zvanično priznati kao zalagači za zdraviju životnu sredinu mogu biti održivi, te se predlaže da se, prije nego što rezerviratete sobu, u željenom hotelu informirate o odgovornom poslovanju.
Raspitajte se o društvenim, ekonomskim, ali i utjecajima na okolinu. Francis ističe da bi valjalo provjeriti posvećenost hotela zajednici.
“Ako upamtite da posjećujete kuće drugih ljudi, i posmatrate ih kao domaćine, postajete odgovorniji turisti”, kaže on.
Samantha Bray predlaže da se vodite mantrom “ne ostavljaj trag” kada posjećujete turističke destinacije, pošto stvaranje otpada – a naročito plastike – ima značajan utjecaj na životnu sredinu.
“Turisti mogu smanjiti stvaranje otpada tako što neće koristiti plastične kese, plastične slamčice i slično”, kaže ona.
Turisti također mogu da biraju hoće li novac radije utrošiti na lokalne proizvode.
Kada ste u posjeti destinaciji koja se suočava sa specifičnim problemom, bilo da je riječ o krizi životne sredine, nedostatku vode ili ekonomskim poteškoćama, razmotrite načine na koje biste mogli doprinijeti zajednici. Samantha Bray predlaže da kontaktirate s ministarstvom turizma u čijoj je nadležnosti određena destinacija, s hotelom ili turističkom agencijom, koji će vam pomoći da se informirate o tome na koji način možete pomoći.
Ona također predlaže da birate turističke agencije koje su transparentne u svojoj podršci mjestima koja su u njihovoj ponudi.
Ukoliko turistička agencija nije određena po pitanju odnosa prema destinacijama koje nudi, direktno pitajte da li ona zapošljava mještane i na koje se sve načine povezuje sa lokalnim zajednicama. Tu su i neprofitne organizacije poput Međunarodnog ekoturističkog društva (TIES) koje predviđaju da se njihovi članovi pridržavaju održivih turističkih praksâ.
Kada je riječ o putovanjima u divlje predjele, “hranjenje, dodirivanje ili bilo kakvo drugo utjecanje na prirodno ponašanje nikada se ne bi smjelo događati”, kaže Francis. “Ukoliko vas bilo ko ohrabruje da se tako ponašate, predlažemo da prijavite vodiče koji podstiču ovakav način ponašanja, ali i da to navedete na društvenim mrežama ili sajtovima za ocjenjivanje.”
(TBT, NYT)