- Ko ratuje protiv koga?
Napad na Tripoli pokrenulo je Kalifa Haftar i Libijska narodna armija (LNA) koja je posljednjih godina kontrolirala istok zemlje, a od početka godine i jug Libije sa najvažnijim naftnim poljima, al Šararom i al Felom, koje proizvode 400.000 barela nafte dnevno.
Nakon osvajanja manjih naftnih polja 2016. Haftar je u LNA inkorporirao vojske kojom komanduje su i lokalne milicije, kojima je obećao redovne plate i uniforme.
Sa druge strane je vlada međunarodno priznata 2015. godine koju predvodi premijer Fajez al Saradž. Njeno središte je Tripoli.
- Ko je Kalifa Haftar?
Kalifa Haftar bio je general lojalan Muameru Gadafiju. Učestvovao je u puču kojim je Gadafi došao na vlast 1969. godine, ali je 1987. godine pao u nemilost, zbog čega je narednih 20 godina proveo u izbjeglištvu u SAD.
U Libiju se vratio 1996. godine, kada je pokušao da izvede prvi puč protiv Gadafija, ali kada se nakon propalog pokušaja vratio u SAD. Tada je nastavio da sarađuje sa CIA-om u pokušajima da se svrgne Gadafi, zbog čega se ponovo vratio u rodnu zemlju 2011. godine.
Haftar je 2014. okupio bivše Gadafijeve snage i u narednim godinama osvojio Bengazi, najveći grad na istoku zemlje.
Kritičari tvrde da je Haftar koristio brutalne metode za suzbijanje pobuna u gradovima pod njegovom kontrolom, kao i da štiti vojnike koji su traženi za ratne zločine od strane Međunarodnog krivičnog suda. Procjenjuje se da ima 85.000 vojnika pod oružjem.
- Ko koga podržava?
Iako većina zemalja zapada na čelu sa SAD podržava međunarodno priznatu vladu u Tripoliju, ne postoji jedinstven stav među zapadnim silama.
Haftarovu struju podržavaju Rusija, Francuska, Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Niko međutim nije javno podržao Haftarovu ofanzivu na Tripoli, naprotiv, trenutak kada je napad pokrenut mogao bi da bude dodatni problem za bivšeg Gadafijevog generala.
Haftar je izdao komandu za početak operacije na Tripoli dok se u njemu još nalazio generalni sekretar UN Antonio Guteres. Generalni sekretar UN-a došao je u Libiju pred zakazanu mirovnu konferenciju koja je trebalo da se održi od 14. do 16. aprila, ali od koje očigledno neće biti ništa.
- Da li može ponovo doći do građanskog rata?
Da. U Libiji živi oko million stanovnika, od kojih su većina muslimani suniti. Stanovništvo je podijeljeno u dvadesetak plemenskih klanova, koliko je i suprotstavljenih političkih opcija.
https://twitter.com/i/status/1115660467857436672
Ukoliko ponovo bukne građanski rat, vjerovatno da bi se pojavilo još frakcija, lokalnih milicija (od kojih su mnoge sada dio Haftarove vojske) i bandi koje bi se borile za svoj komad zemlje bogate naftom i gasom. To je bio slučaj i nakon pada Gadafija.
- Ko je bliži pobjedi?
Haftarova pobeda i zauzimanje cijele zemlje ipak nisu izvjesni.
Milicije iz lučkog grada Misrata, najsnažnije snage na zapadu Libije koje su porazile Islamsku državu u Libiji 2016, već su pohrlile u pomoć vladi u Tripoliju. Haftarov LNA, međutim, ima brojnije snage (85.000 ljudi), ali i stratešku prednost u vidu skromnih avio snaga koje je ili preuzeo iz stare Gadafijeve vojske ili dobio od svojih arapskih saveznika.
Sukobi u Libiji ponovo su buknuli prije nekoliko dana, kada je Libijska nacionalna armija (LNA) predvođena Kalifom Haftarom sa istoka krenula u osvajanje zapada zemlje nad kojim kontrolu ima međunarodno priznata vlada predvođena Fajezom Al-Saradžem. Glavne borbe vode se u predgrađu sa južne strane Tripolija gde je Haftarova vojska već uspjela ući.
Osim toga, iako se Haftar predstavlja kao sekularista koji želi očistiti zemlju od islamističkih militanata, među njegovim snagama nalaze se i salafisti iz pokreta Madhali, povezanog sa Saudijskom Arabijom. Pretpostavlja se da se upravo zato sastao sa saudijskim kraljem Salmanom prošlog mjeseca.
Također, prema pojedinim navodima, dio njegove vojske je i 400 plaćenika iz Rusije.
(TBT, Blic)
