Te su izmjene podijelile egipatsko društvo. Sisijevi pobornici smatraju kako su nužne da bi se predsjedniku omogućilo više vremena za dovršavanje ogromnih razvojnih projekata i ekonomskih reformi koje je započeo.
Kritičari pak tvrde da se promjenama daje još vlasti u ruke predsjedniku kojeg organizacije za ljudska prava optužuju da predsjeda jednim od najvećih gušenja sloboda u modernoj egipatskoj povijesti.
Izmjene predsjedniku daju nove ovlasti
Glasnogovornik parlamenta Ali Abdelaal objavio je kako je za izmjene glasalo 485 od sveukupno 596 parlamentaraca, čime su osigurane dvije trećine podrške potrebne za usvajanje amandmana. Izvori iz parlamenta otkrivaju kako je 14 glasalo protiv, a dvoje je ostalo suzdržano.
Amandmani uključuju produženje predsjedničkog mandata na šest s četiri godine, te predviđaju “tranziciju” na nova pravila zbog čega se 63-godišnjem Sisiju neće računati dosadašnji mandati te mu se omogućuje da na vlasti ostane do 2034.
“Nakon isteka njegovog trenutnog mandata predsjednik Republike može se ponovno kandidirati u skladu s izmijenjenim člankom 140”, stoji u nacrtu amandmana.
Sisi bi izmjenama trebao dobiti i nove ovlasti u imenovanju sudaca i javnog tužitelja. Dodao bi se i drugi dom parlamenta nazvan Vijeće senatora u kojem bi predsjednik imenovao trećinu članova.
Sisi na vlasti od 2013. godine
Predložena je i izmjena članka 200. kako bi pisalo da je dužnost vojske zaštita “ustava i demokratije i temeljnog ustroja države i njezine građanske prirode”. Neki kritičari smatraju kako bi to moglo dodatno pojačati utjecaj vojske na egipatsku politiku i privredu.
Sisi je bivši general koji je na vlast došao nakon što je vojska 2013. zbacila predsjednika Mohammeda Mursija nakon masovnih protesta protiv njegove vladavine.
Predsjednik je postao godinu poslije.
Predložene promjene sada idu na reviziju parlamentarnom odboru, a potom se vraćaju u parlament na drugo glasovanje, nakon čega slijedi državni referendum koji se očekuje prije sredine ove godine.
(TBT, Agencije)
