Prošle su tri i po decenije otkako je Sarajevo bilo centar planete.
Ko se sjeća te, za čitavu bivšu Jugoslaviju historijski važne 1984. godine, moći će ispričati svakakve priče, od one kako je nebo željelo da se Zimske olimpijske igre ne pretvore u fijasko, pa je neposredno pred njihov početak Sarajevu poslalo snježni tepih, pa do posjete čuvenog američkog glumca Kirka Douglasa i historijske medalje simpatičnog Slovenca Jure Franka.
Iz današnje perspektive, sve ove priče djeluju gotovo nestvarno, dok su sjećanja svijeta na olimpijsko Sarajevo nešto kasnije potpuno pala u sjenu onih svježijih i nesretnijih, sjećanja na ratno Sarajevo – razrušeno, rascijepano i nesretno, kakvo se odavno po dobru ne spominje.
Međutim, februar 2019. godine možda će ovaj olimpijski grad makar malo vratiti 35 godina unatrag, kada se na poprištu ZOI-ja 1984. okupi mnoštvo mladih sportista Evrope na manifestaciji EYOF 2019. (Evropski olimpijski festival mladih). Od 9. do 16. februara, buduće zvijezde zimskih sportova na takmičenju u Sarajevu i Istočnom Sarajevu će u borbi za medalje promovirati duh olimpizma i ove gradove, makar po nečemu, staviti u evropsko središte.
Međutim, ako po strani stavimo prošlost koje se mnogi prisjete u trenucima nostalgije, EYOF 2019. bi, bez obzira na to što se radi o omladinskoj manifestaciji, Sarajevu i Istočnom Sarajevu mogao otvoriti horizonte ljepše budućnosti.
Granice nisu prepreka
Kako tvrdi gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, EYOF će imati ne samo sportski, nego višestruki značaj. Uz napomenu da će na ovom takmičenju biti više takmičara nego na ZOI 84., Skaka je istakao značajanu činjenicu da su Grad Sarajevo, ali i BiH prvi put nakon 35 godina domaćini jednog velikog sportskog natjecanja, što mu otvara nove mogućnosti.
„To je prilika za promociju grada i države, kao i naših turističkih potencijala, posebno u zimskom turizmu. To će, bez sumnje, imati pozitivan utjecaj i na ekonomski razvoj i dodatno ubrzati turistički rast. Također, projekt zajednički realiziraju Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo čime se potvrđuje kako granice na papiru ne moraju i ne trebaju biti prepreka da se zajednički investira u bolju budućnost“, poručio je Skaka, uz uvjerenje da će Sarajevo mladima iz Evrope biti predstavljeno u najboljem svjetlu:
„Svečana ceremonija otvaranja na stadionu „Asim Ferhatović Hase“ i ponovno paljenje olimpijskog plamena u Sarajevu 10. februara, bit će okidač za pozitivnu energiju. Siguran sam sa će mladi po završetku Igara iz Sarajeva odnijeti najljepše uspomene i čuvati ih za cijeli život, baš kao što se svijet danas sa radošću sjeća ZOI 84“.
EYOF 2019. je najveći sportski olimpijski festival za sportiste uzrasta od 14 do 18 godina. U Sarajevo će ih doći oko 1.600 iz 46 članica Evropskog olimpijskog komiteta, uključujući i trenere i članove reprezentacija, a tome treba dodati i ostale inostrane goste, tehnička lica i predstavnike međunarodnih sportskih federacija koj će prisustvovati borbama.
Organizacija ovakve vrste takmičenja u gradovima u kojima je gotovo dvije i po decenije nakon završetka rata i dalje više oštećenih, nego čitavih sportskih borilišta, nije bila lagana, međutim, prema riječima direktora EYOF-a 2019. Senahida Godinjaka, problemi s kojima su se susretali organizatori bili su većinom administrativne prirode.
Trošak 8,25 miliona eura
„Sve što je bilo planirano, to je i izvršeno. Pripreme su išle planiranom dinamikom, a već u ponedjeljak počinjemo s testnim takmičenjima. Međutim, svaka organizacija nosi sa sobom izazov problema, a kod nas u BiH imamo još i dosta komplikovan i složen državni aparat, kao i isprepletenost nadležnosti. Za svaku proceuduru, upadali smo u more problema, tražeći odgovore na pitanja ko je nadležan i kako doći do dozvole. Primjera radi, čitavu godinu smo pokušavali prikupiti dokumentaciju za gradnju staze na Igmanu, iako nam je cijelo vrijeme novac bio na računu.
A ako još u obzir uzmemo činjenicu da se radi o dva grada u dva entiteta, onda je složenost još veća“, govori Godinjak.
Govoreći o finansijskoj konstrukciji, Godinjak kaže da je ona načelno zatvorena, mada Vlada Republike Srpske još nije ispunila svoj dio obaveze.
„Vlada RS-a se obavezala da će uplatiti 750.000 eura za organizacione potrebe, no, sredstava još nema. Valjda će i to biti riješeno“, rekao je Godinjak, koji je dodao da će se tačan iznos potrošenog novca znati kada Igre završe:
„Prema sadašnjim procjenama, radi se o sumi od oko 8,25 miliona eura. Imali smo dvije vrste budžeta – infrastrukturni od 2,25 i organizacioni od 6 miliona eura“.
Godinjak potcrtava još jednu važnu stavku Igara, a ona se tiče budućih sportskih dešavanja u Sarajevu.
„Korist od EYOF-a se može gledati kroz više pravaca. Pored promocije i razvoja turizma, sarajevski sport i njegovi sportski radnici dobit će nova obnovljena borilišta. Staze na Jahorini i Bjelašnici, ili led u Skenderiji ostat će zajednici kao nasljeđe, za daljnji razvoj sporta. Osim toga, mogućnosti Sarajeva i Istočnog Sarajeva za buduće kandidature za velika takmičenja bit će mnogo veće. Nudit će nam se široka lepeza mogućnosti za organizaciju evropskih i svjetskih prvenstava u ovim sportovima, što je namjera koju je već iskazalo nekoliko strukovnih saveza. Naše planine i dvorane garantiraju tu mogućnost“, tvrdi Godinjak.
Dva grada sa dvije strane entitetske linije. Put koji su proteklih godina prešle vlasti Sarajeva i Istočnog Sarajeva jedan je od možda i najznačajnijih aspekata EYOF-a 2019.
‘Zašto ne i novi ZOI’
U vrijeme oštre retorike i teških podjela, oni su dali poseban pečat kompletnom projektu, tako što su svoje djelovanje usmjerili na zajednički cilj s jedinstvnim koristima, što danas, nažalost, na ovim prostorima malo ko radi.
„Od samog početka, projekat je prevazišao sve granice administrativnih predrasuda. Uspjeli smo ga sačuvati u u vrijeme predizborne kampanje, da spriječimo da se zaprlja prepucavanjem ili bilo kakvim konotacijama koje imaju veze s politikom. Živim za taj dan kada ću moći reći da kažem – vidite da je moguće. Jedini problemi koje smo imali bili su tehničko-administrativne prirode, no, svi prijedlozi prolazili su gotovo jednoglasno. Mi smo dokaz da je – moguće“, rekao je Godinjak.
Još otkako su Sarajevo i Istočno Sarajevo proglašeni domaćinima Igara, u bh. medijima i javnosti se počelo postavljati pitanje da li bi uspješna organizacija EYOF-a mogla poslužiti kao dobar uvod u nešto mnogo krupnije, a to je ponovna kandidatura za Zimske olimpijske igre?
„Nije to pretenciozno govoriti. Upravo u ovome vidimo šansu da testiramo svoje potencijale i mogućnosti i dokažemo da smo sposobni organizirati najveće svjetske događaje. Zašto ne i neku novu Olimpijadu? O tome je i ranije bilo govora, ali nakon što uspješno organiziramo EYOF, možemo reći da za takve planove i ideje postoji čvrsta osnova. Puno je posla pred nama, ali jedan od najvažnijih ciljeva EYOF-a 2019 je promocija mira, zajedničkog života, tolerancije, poštenog natjecanja i mladih, a mladi zaista predstavljaju snagu ove zemlje. Uz njih, ništa nije nerealno“, podvukao je Skaka.
(TBT, AJB)