ARHEOLOGIJA
Stećci, nadgrobni spomenici ili kako mnogi
vole reći grobovi naših predaka su, prema riječima arheologa i stručnjaka
jako zapostavljeni. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stari i do 500
godina, podsjetnik su na jedno vrijeme, kraljeve, vlasteline koji su
djelovali i vladali na ovom području prije nekoliko stotina
godina. Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka. Obično su ukrašeni
srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki ili rjeđe
ulegnuti reljef.
FOTO: Stećak (AA)
Stećci, nadgrobni spomenici ili kako mnogi
vole reći grobovi naših predaka su, prema riječima arheologa i stručnjaka
jako zapostavljeni. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stari i do 500
godina, podsjetnik su na jedno vrijeme, kraljeve, vlasteline koji su
djelovali i vladali na ovom području prije nekoliko stotina
godina. Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka. Obično su
ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki ili rjeđe
ulegnuti reljef.
Motivi su vjerski, poput krsta, ljiljana,
polumjeseca, prstena, ali postoje i svjetovni prikazi poput plesa, lova,
viteških turnira…Mnogi su i uništeni, ali ima i onih koji su u jako dobrom
stanju i to, uglavnom zahvaljujući brizi stanovništva na čijem području se nalaze.
Prema današnjim evidencijama, u BiH se
nalazi više od 60.000 stećaka, a u okolnim zemljama, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj
Gori, nešto više od 10.000.
Posljednjih sedmica se na području
kraljevskog grada Jajca sprovodi i prvo poslijeratno arheološko istraživanje
stećaka na nekropoli Potkriž u mjestu Divičani.
– Istraživanja će pokazati kako su ljudi
živjeli –
Te aktivnosti provodi Institut za
arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu na čelu sa prof. dr.
Dubravkom Lovrenovićem i arheologom Edinom Bujakom, a učestvuju i studenti
arheologije iz Sarajeva i Mostara, kojima će ova nekropola biti dodatno
iskustvo u praktičnom radu.
Ova nekropola broji preko 50 stećaka.
Prosječna dužina stećaka je 1,7 metara, a širina 1,5. Najveći stećak u ovoj
nekropoli je 2,1 metara dužine. Jajce je izuzetno bogato stećcima.
Prilikom provođenja pilot projekta “Registriranje stećaka u BiH“
pronađena je i zabilježena 31 nekropola sa preko 380 stećaka.
Nekropola Potkriž je najveća u Jajcu. Prema
procjeni nekropola datira iz 14. ili 15 stoljeća. Značajna je po tome što
se u njoj nalazi velik broj tzv. “Srednjobosanskih sljemenjaka“. Ovaj tip
stećaka se još može vidjeti u Travniku i Zenici, a najbrojniji su u Jajcu.
Istraživanje nekropole će nam pokazati kako
su ljudi živjeli i kakvi su bili pogrebni obredi u tom periodu. Pored
istraživanja, kada se uredi nekropola će služiti u edukativne i turističke svrhe.
Prof. dr. Dubravko Lovrenović,
bosanskohercegovački historičar i redovni profesor na Odsjeku za historiju
Filozofskog fakulteta u Sarajevu kazao je za AA da je iskopavanje na ovoj
kasnosrednjovjekovnoj nekropoli kod Jajca Potkriž dio projekta koji je započet
prije tri godine.
“Najprije je urađena reevidencija
stećaka na cijeloj jajačkoj općini koja je pokazala daleko veći broj stećaka
nego je to prije bilo. Sada ih ima registrovanih više od 350 i u dogledno
vrijeme očekujemo i jednu knjigu o tome. Ovdje se radi arheološko istraživanje
na jednoj nekropoli koja trenutačno broji, vidljivih oko 60 stećaka, ali čiji
broj je nesumnjivo veći ako ne i duplo. To se već vidi po ovim iskopavanjima
koja su na površinu iznjedrila neke stećke koji su u međuvremenu bili pokriveni
travom ili zemljom”, naveo je Lovrenović.
Govoreći o nalazima na ovoj nekropoli
Lovrenović ističe da se radi o pet otvorenih grobova. Naročito je
zanimljiv jedan ispod tzv. “Srednjobosanskog sljemenjaka” u
kojem je nađen sarkofag u kojem je bio položen pokojnik.
– Popis stećaka –
Lovrenović naglašava da je to zaista
značajan nalaz.
“U poslijeratnoj BiH arheološka
istraživanja su jako rijetka. Mi smo ove godine uspjeli, upravo ova ekipa,
obaviti arheološka istraživanja na lokalitetu Kopošići kod Ilijaša i tamo je
nađen vanserijski nalaz, a to je brokatni plašt u kojem je pokojnik, odnosno
feudalac, bio sahranjen. U svakom slučaju arheološkom aspektu stećaka trebalo
bi pridati daleko više pažnje nego dosad”, poručio je Lovrenović.
Magistricu arheologije
Dijanu Koljić zatekli smo kako detaljno radi na jednom otkrivenom grobu.
“Ovdje smo iskopali pet stećaka,
tačnije, otvorili smo pet sondi sa ukupno sedam grobova. Jedan od
najinteresantnijih stećaka je na sondi pet gdje smo otkrili srednjovjekovni
sarkofag. Jedan od ljepših reprezentativnih sarkofaga koji su ovdje trenutno
otkriveni”, ispričala je Koljić.
Kako kaže, pronašli su i skelet djeteta.
Podsjetila je da na području BiH ima gotovo 70.000 stećaka. Međutim, u
posljednje dvije godine se radi na novom popisu stećaka i Koljić ističe da će
taj popis vjerovatno pokazati duplo više stećaka u BiH.
“Na području Jajca su stećci relativno
očuvani i primijetila sam da stanovništvo vodi brigu o njima. Ova
nekropola je vjerovatno brojala oko 200 stećaka. Stećci su zapostavljeni u
BiH”, poručila je Koljić.
Dugogodišnji jajački kroničar Tvrtko Zrile
priča da se na području Jajca nalazi 31 nekropola sa oko 360 stećaka.
“Te nekropole su raspoređene rubom
jajačke kotline, a ima ih i u samom gradu. Pilot projekt istraživanja
stećaka, koji je rađen prošle godine, za područje Zenice, Ključa i Jajca
utvrdio je da je na području Zenice znatno manji broj stećaka nego što je nauka
registrovala, isto je slučaj i sa Ključem dok je u Jajcu registrovano tri puta
više stećaka i tri puta više nekropola nego što je bilo ranije utvrđeno”,
istakao je Zrile.
Kako kaže, to pokazuje koliko Jajce pridaje
pažnju kulturnoj baštini i baš zbog toga ovaj grad nosi i sve epitete: grad
kamena, svjetlosti, vode, muzej pod otvorenim, kontinentalni Dubrovnik,
bosanska Venecija.
– Stećci važan segment i za turističke
svrhe –
Govoreći o nekropoli Potkriž kod Divičana
Zrile naglašava da se na toj lokaciji nalazi oko 60 stećaka koji su vidljivi, a
vjerovatno ih znatno više ima i pod zemljom.
“Ovo je prvo arheološko iskopavanje
nakon rata. Ovi stećci su karakteristični za srednju Bosnu, slični su i u
Travniku, Jajcu i na drugim područjima. Sada se radi arheološko istraživanje da
se utvrdi šta im ispod ovih ‘kamenih spavača’ i da se registruje. Sljedeća faza
je izrada karte nekropole stećaka, njihov raspored, a zatim postavljanje
turističke signalizacije. Mi imamo sreću da je nekoliko velikih nekropola
pristupačno i da se može autobusom doći do njih”, pojasnio je Zrile.
Napominje da je to veoma značajno kada je u
pitanju turističko razgledavanje stećaka. Za stećke, kaže Zrile, postoje
razne priče, legende.
“Uglavnom se sve svodi na to da
stećke ne treba dirati jer onaj ko dirne steća, ko ga oskrnavi, desit će mu se
nešto loše, uginut će mu stoka, umrijet će mu djeca, neće imati muškog
potomstva. Čak su neki vjerovali i u čudotvornu moć stećaka pa su strugali
stećke i taj prah pili vjerujući u ozdravljenje. U Jajcu je i stećak
posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, njegov grob je jedan stećak i
niz drugih koji upotpunjuju kulturnu historiju srednjovjekovnog grada Jajca
gdje život datira od prahistorije pa sve do danas. Gdje se mogu vidjeti ostaci
četiri carstva, tri kraljevstva”, ispričao je Zrile.
Sve je to, nastavlja Zrile, upakovano u
jednu prirodnu sredinu, sa šumama, rijekama, jezerima i u centru sa mitskom
slikom vodopada.
“Tu mitsku scenu ne možete vidjeti
nigdje u svijetu”, poručio je Zrile.
Također, kako kaže, upravo ove priče su i
sačuvale stećke na ovom području i oni su djelimični devastirani. Međutim,
glavnina nekropola i stećaka je ostala sačuvana.
“Stećci su grobovi naših predaka i to
je najispravnija definicija o stećcima, a sve drugo je politiziranje”,
dodao je Zrile.
(The Bosnia Times, AA)