Prije više od 40 godina, Bill Gates i Paul Allen su osnovali Microsoft sa vizijom da na svaki sto stave kompjuter.
Niko im nije vjerovao, pa su rijetki i pokušali da ih zaustave. A onda su gotovo svi imali Windows mašinu i vlade su sada morale da smisle kako da Microsoftov monopol stave pod kontrolu.
Ovo se iznova dešava u tehnološkoj industriji. Smjeli osnivači žele nešto što im je sumanuto van dometa – Mark Zuckerberg želi sve da poveže – i zbog te nemogućnosti bivaju pošteđeni podrobnijeg nadzora. U trenutku kada mi ostali shvatimo gdje smo, često je prekasno.
To se dešava ponovo. Najveće sile tehnološke industrije pronašle su novi cilj digitalnog pohoda. Obećale su nevjerovatne pogodnosti i koristi za naše zdravlje i sreću. Postoji samo jedna začkoljica koja se često previdi: ako se noviteti budu razvijali bez bilo kakvog nadzora vlasti, to može da znači da ćemo se naći u zastrašujućoj sigurnosnoj situaciji gdje će naši privatni podaci biti dostupni. I znate šta? Niko ne radi mnogo na tome da to spriječi. Novi cilj industrije nije kompjuter na svakom stolu niti povezanost svih ljudi već nešto mnogo veće – kompjuter u svemu koji sve povezuje.
Automobili, brave, sočiva, odjeća, tosteri, frižideri, industrijski roboti, akvarijumi, seks-igračke, sijalice, četkice za zube, kacige i drugi svakodnevni predmeti postaju “pametni”.
Stotine startupova učestvuju u ovom trendu – poznatom kao “internet stvari” – ali cijeli pokret predvode giganti, poput Amazona, Applea i Samsunga.
U septembru, Amazon je predstavio mikrovalnu koja je povezana sa Alexom, glasovnim asistentom. Amazon također prodaje drugim proizvođačima pametne čipove koji se onda primjenjuju u čitavom nizu kućnih aparata poput ventilatora, tostera i kafe-aparata. U oktobru i Facebook i Google su predstavili svoje sprave kojima upravljate glasom.
Internet stvari se brzo razvija. Mudro je zamisliti da je digitalizacija svega moguća i da je sada vrijeme da brinemo o opasnostima.
“Generalno nisam pesimističan, ali je teško ne biti”, rekao je Bruce Schneier, sigurnosni konsultant koji istražuje prijetnje u novoj knjizi Click Here to Kill Everybody.
On tvrdi da stavljanje kompjutera u sve pretvara cijeli svet u sigurnosnu prijetnju. Hakeri mogu da ugroze vaš dom, vaš život i nacionalnu sigurnost.
Schneier kaže da nas može spasiti samo vladina intervencija.
Ponekad, pametni aparati mogu da budu i praktični – možete da vičete na mikrovalnu da vam podgrije ručak. Amazonova mikrovalna će vam naručiti kokice ako utvrdi da ostajete bez njih. Ponekad se pametni aparati koriste za marketing, poput pametnog televizora koji prati šta gledate da bi vam onda servirao odgovarajuće oglase.
Problem je što poslovni modeli ovih kućnih aparata često ne dozvoljavaju sigurnosno održavanje na koje smo navikli sa tradicionalnijim, kompjuterski dirigovanim aparatima. Apple piše tajne sigurnosne update za iphone zbog čega su oni skupi a Apple zavisi od toga da vas štiti od digitalnih prijetnji.
Ali proizvođači marginalnijih kućnih aparata nisu toliko stručni i ne pokazuju toliku inicijativu. Zbog toga je internet stvari do sada bio sinonim za užasnu sigurnost i zbog toga je FBI prošle godine upozoravao roditelje na opasnosti “pametnih igračaka” i zato je Dan Coats, direktor nacionalne obavještajne službe SAD-a, identificirao pametne naprave kao sve veću prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Schneier vladinu intervenciju vidi kao na način da ljudi isprate napredak tehnike. Regulative i nadzor usporavaju inovacije – a to je jedan od razloga što ih u tehnološkoj industriji ne vole. Ali imajući u vidu potencijalnu opasnost, mala pauza se ne čini kao loša ideja.
Povezivanje svega može da donese velike benefite. Ali i opasnosti. Zašto ne bismo sporo išli u neizvjesnu budućnost?
(TBT, NYT)
